Puževi i za iznutra i spolja – specijalitet i kozmetičko sredstvo

Šta sve ne bismo uradili za lepotu? Možda izgleda smešno i ne baš privlačno, ali, kažu, i te kako deluje. Ovi mekušci kreću se po licu ostavljajući tragove sluzi, što je, kako kažu, eliksir zdrave i lepe kože.

Iako ovako nešto kod nas postoji više od deset godina, tek u poslednje vreme je, kažu, postalo veoma traženo.

„Kada sam došla na prvi tretman imala sam tremu moram priznati, ali osećaj je fantastičan, zaista jeste jedna mikro masaža. Koža ima efekat stakla“, priča Natalija Urošević.

Puževa sluz koristila se i u 16. veku u Francuskoj za lečenje strija nastalih tokom trudnoće, a zahvaljujući otkriću onkologa iz Madrida, i u lečenju od radioaktivnog zračenja preživelih u Černobilju.

Ipak, prva kozmetička krema na bazi ekstrakta puževe sluzi pojavila se na tržištu 1990. godine, nakon što su, radnici jedne farme ovih mekušaca u Čileu, primetili da im, kada su izloženi dejstvu ove supstance, brže zarastaju rane na rukama.

„Ovo su ‘albino’ afrički puževi koji sadrže dve vrste sluzi. Jedna sluz služi za pokretanje samog puža, a druga sluz sadrži glikolnu kiselinu koja se koristi u kozmetici. Efekat glikolne kiseline je veliki. Korisiti se za ljušćenje kože, odnosno uklanjanje mrtvih ćelija, tako da sa ovim tretmanom dobijamo kompletnu regeneraciju kože“, objašnjava Žaklina Ćirić, diplomirani strukovni estetičar-kozmetičar.

Specijalitet koji kod nas nije dovoljno popularan

U nekim zemljama farme puževa su turističke atrakcije, a u Italiji i Španiji su veoma traženi specijalitet. Puževe najviše jedu Francuzi – godišnje pojedu oko 35.000 tona. Prodaju se zamrznuti, kuvani ili sirovi. Na našem tržištu interesovanje je malo.

Prema rečima nutricioniste Doma zdravlja Savski venac, Ane Banduke Todorović, puževi su kod nas malo zastupljeni, kao i u zemljama u okruženju, zato što ne postoji masovna proizvodnja.

„Ljudi nisu sigurni da li će kupiti prave, sigurne puževe, to je tek u povoju. Međutim dolazi trend i kod nas. Specifični su po tome što su čist protein, na 100 grama puževi imaju čak 15 grama proteina, što je približno belom pilećem mesu, nemaju masnoće, ali imaju gvožđe, pojedine minerale i mogu da se svrstaju u jako kvalitetne namernice“, istakla je Banduka Todorović.

Puževi su jedini mekušci koji su potpuno gluvi, dvopolni su, pa se samostalno razmnožavaju i, verovali ili ne, imaju zube. Hrane se voćem i povrćem.

Čuvaju se u sterilnim uslovima, na odgovarajućoj temperaturi. Razlikuju se od običnih baštenskih puževa, pa stručnjaci poručuju – Ne pokušavajte ovo sami kod kuće.

(RTS)