Kada sportista iznenada padne – ključ spasa je brza prva pomoć ali i preventiva

Fudbaler Dragiša Gudelj (25) izgubio je svest na utakmici treće španske lige između njegovog tima Kordobe i gostujućeg Rasing Ferola. Gudelj se srušio na zemlju, a posle brze intervencije se povratio i odvezen je u bolnicu. „Kažemo da sport doprinosi zdravlju, međutim, ne treba da zanemarimo činjenicu da veoma intenzivne fizičke aktivnosti donose i određene zdravstvene rizike“, rekla je za RTS dr Ljubica Aleksić iz Crvenog krsta Srbije.

Aleksićeva je dodala da i minimalne abnormalnosti u radu srčanog mišića u slučaju intenzivnih napora, mogu da izazovu ozbiljne srčane aritmije a nekada čak i nagli srčani zastoj.

„Kada se ovakva situacija dogodi na terenu, naročito u sferi vrhunskog sporta, najčešće pitanje je koje se postavlja u javnosti je – da li je ovo moglo da se predvidi i spreči. Odgovor je – da, u velikoj mogućoj meri, ali nažalost, ne u potpunosti“, ističe dr Aleksić.

Objašnjava da rešenje leži u redovnim sportsko-medicinskim pregledima, koji su obavezni za sve one koji se aktivno bave sportom.

Kaže da, iako sportski kardiolozi širom sveta tragaju za razlozima povećanog broja slučajeva naglog srčanog zastoja, i za rešenjima efikasnog skrininga kako bi se to predupredilo, ovaj rizik ne može u potpunosti da se eliminiše. Zbog toga je, naglašava, važna edukacija svih u sportu, ali i građana, o tome da znaju da to stanje prepoznaju.

„Osobe koje su preživele nagli srčani zastoj navode, u jednom procentu, da su u periodu koji je prethodilo događaju, imali simptome koji bi mogli da ukažu na postojanje neke srčane aritmije. To su najčešće bile nesvestice, vrtoglavice, problemi sa vidom ili sa veoma ubrzanim ili izmenjenim srčanim ritmom“, kaže gošća RTS-a i ističe da je nagli srčani zastoj najhitnije stanje u medicini kada su prvi minuti kritični.

Tada prestaje cirkulacija krvi, mozak šalje signal tako što nastaje gubitak svesti a sledi prestanak disanja pa je neophodno početi sa hitnim merama oživljavanja (ritmična masaža srca i davanje veštačkog disanja).

„Specifična i spasonosna mera je primena automatskog defibrilatora, koji mogu primeniti i laici. Njegovom upotrebom spaseni su životi sportista koji su doživeli srčani zastoj na terenu“, rekla je Aleksićeva.

Dodaje da, na sreću, takav zastoj nije česta pojava, ali da je drastična kada odnosi život mladim osobama koje smatramo zdravim.

„Fudbalska asocijacija vodi preciznu analizu i praćenje trendova u naglom srčanom zastoju. Možemo zaista da zapazimo da postoji trend porasta srčanog zastoja u poslednjih nekoliko godina, čak tako, da se broj srčanih zastoja na terenu udvostručio“, izjavila je dr Aleksić.

Kaže da znatno veća incidenca ovakvih događaja u amaterskom sportu – 95 odsto slučajeva, i dodaje da nas to upozorava na to da preventivni pregledi dragoceni.

(RTS)