Blago iz kolekcije porodice Rotšild prodato za preko 62 miliona dolara na aukciji bez presedana

Prodaja, koja je završena u utorak, bila je prva aukcija u Severnoj Americi na kojoj se našla zaostavština francuskog ogranka poznate bankarske porodice. Većinu primeraka stekli su u 19. veku baron Džejms Majer de Rotšild, njegova žena Beti i njihov sin Alfons, i do sada su bila deo kolekcije njihovih potomaka.

Kolekcija je obuhvatala umetničke radove, posebno radove starih majstora, predvođenih slikom holanskog majstora Gerita Doua Mlada žena koja drži zeca sa dečakom na prozoru, iz 17. veka koja je prodata za više od sedam miliona dolara.

Među najstarijim predmetima na aukciji bio je sardoniks sa portretom rimskog cara Klaudija iz prvog veka nove ere, koji je dostigao cenu od skoro 116.000 dolara. Igrom slučaja, ovaj kameo se našao na aukciju kod „Kristija“ 1899. godine, kada je prodat za 3.750 funti (što bi bilo oko 496.000 dolara, u današnjem novcu), neposredno pre nego što je ušao u kolekciju porodice Rotšild.

„Ovo su umetnine koje su držane van domašaja javnosti od kraja 19. veka. I ako niste poznavali ovu konkretnu granu porodice, ne biste ih nikada videli“, kaže Džonatan Rendel, zamenik predsednika Aukcijske kuće „Kristi“ Amerika. „U Americi se takve stvari ne pojavljuju, pre ćete ih videti na aukcijama u Evropi.”

Članovi francuskog ogranka porodice Rotšild koji potiču od Džejmsa Majera de Rotšilda, posebno su želeli da se prodaja obavi u Njujorku, navode iz „Kristija“. Ova konkretna grana porodice živela je u SAD tokom Drugog svetskog rata, napominje Rendel.

Na aukciji se našao i nameštaj, keramika (poput dragocene italijanske renesansne majolike), srebro, tapiserije i nakit koji ilustruju izrazit ukus Rotšilda, koji je Rendel opisao kao „izuzetnu kombinaciju raskoši i porodične tradicije“.

„Ovo su predmeti za kojima bi, pre 100 godina, pre 150 godina, tržište poludelo. Danas ne dobijamo mnogo sličnog materijala na prodaju“, napominje Rendel.

Na pitanje zašto se porodica sada odlučila da proda ovu kolekciju, Rendel veruje da je u pitanju možda „racionalizacija“ ili „smena generacija“.

„Ne žive svi kao Rotšildi iz 19. veka, čak ni Rotšildi.“

(RTS)