Uništavanje imovine nije jedina šteta koju pacovi prave. Oni predstavljaju ozbiljnu pretnju za zdravlje, jer prenose bolesti kao što su leptospiroza i hantavirus. Samo u Velikoj Britaniji od početka 2023. do sredine 2025. godine prijavljeno je više od pola miliona jedinki pacova. Ali nema samo Britanija problem sa ovim štetočinama, već i veliki gradovi sveta, Vašington, Njujork, San Francisko, Toronto, kao i evropski gradovi poput Amsterdama.
Istraživač Bobi Korigen koji proučava život ovih štetočina smatra da uzrok problema leži u klimatskim promenama, kao i naš apetit za brzom hranom i neadekvatno bacanje i odlaganje smeća.
„Iako je nemoguće utvrditi tačan broj pacova, procenjuje se da samo u Velikoj Britaniji ima od 10 do 120 miliona jedinki ovih štetočina“, naveo je Kliv Bari, koji radi u kompaniji koja se bavi suzbijanjem pacova. Iste podatke iznela je i kompanija „British Pest Control Association“ (BPCA).
Globalni porast temperatura, povećava brojnost populacije pacova
Studija koja je objavljena u časopisu Science Advances, istraživala je 16 gradova, u kojima je zabeležen porast populacije ovih glodara.Tako je u gradovima koji su imali porast vrednosti temperatura, zabeležen veći porast aktivnosti pacova.
U Vašingtonu je to skoro 400 odsto, u San Francisku oko 300 odsto, Njujorku 160 odsto. Zaključak studije je da pacovima ne prijaju niske temperature, pa hladnoća može da smanji njihov broj. Kada su zime toplije, oni se ubrzano razmnožavaju, jer su ženke pacova veoma plodne.
Ženke tokom godine mogu da imaju šest graviditeta, sa leglima sa po 12 mladunaca koji, opet, postaju polno zreli već u desetoj nedelji života. To znači da samo jedan par pacova može u jednoj godini da okoti više od 1.000 jedinki.
Za pacove su gradovi idealno stanište, jer asfalt i zgrade zadržavaju toplotu, pa tako sa sve većom urbanizacijom i smanjenjem nihovog prirodnog staništa, oni postaju sve bliži ljudima.
Pacovi imaju „supermoć“
„Teško ih je kontrolisati, jer su veoma oprezni prema novoj vrsti hrane, a interesantno je da pacovi ne mogu da povrate hranu. Novu hranu će pažljivo da onjuše i probaju u minimalnim količinama i kada shvate da je hrana bezbedna, onda će jesti. Zbog toga klasični otrovi ne deluju na pacove. Otrovi koji sporo deluju, posle nekoliko dana od uzimanja hrane, skoro da i ne ubijaju pacove, jer su oni razvili genetske mutacije koje im pružaju otpornost na hemikalije“, objasnio je profesor Stiven Belman sa Univerziteta Grinvič.
U Njujorku postoji „akademija za pacove“
Njujork je grad u kome ima oko tri miliona pacova, prema procenama istraživača.
Tako se jedna učiteljuca, koju su nazvali „caricom pacova“ setila da organizuje predavanja za stanovništvo, kako bi u javnosti podigla svest o opasnostima po ljude od ovih glodara. Zamolila je građane da prijave svakog pacova kojeg vide, a u okviru projekta uvedeno je i postavljanje kanti za otpatke koje su „otporne“ na pacove.
Kako je objasnila Kejtlin Koradi, učiteljica i osnivač ove akademije, pacovima treba ukinuti hranu i tako prekinuti lanac ishrane pacova, a to je i ključ za smanjenje njihovog broja.
Pretrpane kante za smeće i brza hrana
Aleks Donovan koji se bavi deratizacijom pacova, ukazao je na loše navike ljudi zbog kojih su kante za smeće pretrpane hranom, što su uslovi za dobar život ovih štetočina.
„Ignorisali smo pacove, a sada je sve izmaklo kontroli, pa plaćamo previsoku cenu“, zaključio je Donovan.
(RTS)