Zvezde među kojima su Kejt Blanšet, Glen Klouz i Ričard Gir prisustvovale su reviji i odale počast pokojnom dizajneru.
Manekenke koje su proteklih pet decenija radile sa Armanijem vratile su se da predstave njegovu poslednju kolekciju inspirisanu gradom na severu Italije u kojem je živeo i malim vulkanskim ostrvom Pantelerija, gde je imao kuću za odmor.
U dvorištu galeriji bili su postavljeni papirni lampioni, kao što su bili na javnom prikazivanju Armanijevog tela u Milanu ranije ovog meseca, a modeli su hodali ispod trema. Poslednja haljina na reviji, plava blistava haljina dugih rukava, koju je nosila jedna od Armanijevih omiljenih manekenki, Anjeze Zogla, na grudima je imala odraz njegovog lica, što je 700 gostiju na reviji pozdravilo ovacijama.
Retrospektiva pola veka Armanijevih kreacija
Više od 120 modela iz različitih kolekcija, koje je lično odabrao Đorđo Armani, izloženo je pored remek-dela italijanske umetnosti od srednjeg pa sve do XIX veka kako bi ispričali, na jedan autentičan način, 50 godina njegovog stilskog puta.
Armani je bio duboko vezan za četvrt Brera gde je živeo, radio i ujedno pronašao inspiraciju. A ovo je i prvi put u istoriji da se u slavnoj Pinakoteci, nazvanoj i Mali Luvr, izlažu komadi odeće.
„To je retrospektiva koja ne zasenjuje uobičajenu postavku galerije, već posetu čini još zanimljivijom. Ona donosi u prvi plan Armanijeva istraživanja tokom pedeset godina, tipično milanska i tipična za Breru, rigoroznost u formama i suštini. Moram reći da smo veoma dirnuti, jer smo očekivali da ovu retrospektivu otvorimo zajedno sa njim. Svaku fazu postavke nadgledao je sa opsesivnom pažnjom, dolazio bi noću i zajedno smo odlučivali gde i kako da postavimo odeću, čak i preko video-poziva, do samog kraja. Ovo je konačna proslava jednog genija Made in Italy“, ističe Anđelo Krespi, direktor Pinakoteke de Breri.
Armani je posebno voleo samu galeriju i često zastajao pred velikim delima, ponizno priznajući da ne može sebe uporediti sa genijima renesanse i baroka. Njegova veza sa Brerom i stilska strogost prepoznati su 1993. godine, kada mu je Akademija lepih umetnosti dodelila akademsko zvanje.
„Armanija je dirnula atmosfera naše galerije. Dugo je stajao pred Mantenjinim Mrtvim Hristom, gotovo u molitvi. Skromno je govorio da nije dorastao renesansnim i baroknim majstorima. Zato je osmislio postavku u kojoj, kroz boju, formu i materijal, njegova odeća ulazi u dijalog sa umetnošću izložbenih sala“, dodaje Krespi.
Izloženi su i legendarni modeli – od odela koje je Ričard Gir nosio u filmu Američki žigolo iz 1980, do raskošnih kombinacija u tonovima crne, rubin-crvene i zlatne iz devedesetih. Retrospektiva traje do 11. januara naredne godine, a njen početak poklopio se sa Milanskom nedeljom mode i predstavljanjem nove kolekcije.
(RTS)