Zato je sve više posla za lične kupce, poznatije kao „personal šopere“, koji to mogu da urade umesto nas. Lične kupce koji asistiraju pri kupovini nije lako naći, ima ih svega nekoliko prodavnica u Beogradu i potrebno ih je prethodno zakazati.
Na društvenim mrežama je ponuda malo bolja, ali i košta. Zbog toga, mnogi problemu pristupaju sa druge strane, odlučuju da se pozabave prepunim ormanima, u kojima ne mogu da pronađu ono što im treba. Tu na scenu stupa – Sanja Bokšan.
„Ono što ja prvo radim – izvadim sve stvari iz garderobera, da bude prazan, a zatim pitam klijenta da li postoji nešto što on baš želi da stoji tu. Moje pravilo kad radim je – ako neku stvar niste obukli godinu dana – rešite je se. Iskustvo je pokazalo da kad mi to sve skockamo, žene dobiju višak jednu policu ili jednu fioku“, ističe Sanja Bokšan.
Ipak, asistencija se ne traži samo za slaganje garderobe u ormanu već i za uređenje životnog prostora.
„Nemaju vremena. Ljudi nemaju vremena da se bave time, da naprave sami plan za uređenje i dovedu prostor do kraja. Mislim da se ne gubi autentičnost zato što klijenti vrlo jasno izraze svoje želje, šta se njima dopada, šta njima treba i na koji način žele da prostor funkcioniše. Oni naravno uvek mogu da dodaju neku sitnicu po sopstvenom izboru, ali realno, mi biramo gotovo sve komade nameštaja, gotovo sve komade dekoracije“, objašnjava dizajnerka enterijera Marela Aćimović Vukšić.
Do pre nekoliko godina – sve što se tiče nas – radili smo sami. Ili nismo – samo nismo objavljivali to na društvenim mrežama?
„Ono što je sad popularno, a to smo videli iz filmova i serija, to uređenje ormana. Jer mi s jedne strane imamo ljude koji nemaju šta da obuku, a s druge strane ljude koji imaju previše garderobe. To je taj dizbalans koji se desio. To je jedan deo priče, kao trend. A s druge strane mi objektivno imamo manje vremena za te neke rutinske, pešačke stvari. Otuda se u jednom trenutku bilo smanjilo kuvanje, a onda postalo trend da opet svi kuvaju kod kuće i bave se tom oblašću. Sad su tu neke stvari koje se odnose na majstorisanje, uređenje prostora, uređenje naših ličnih stvari na telu ili oko tela, postale deo naših svakodnevnih rutina i postoje te usluge. Možda ranije to nije bilo tako dostupno, da nekoga unajmimo da nam sredi neki prostor, a sada je to vrlo dostupno“, napominje komunikološkinja Simona Žikić.
Stil života stvar je ličnog izbora, a to i ostaje, čak iako u pomoć pozovemo one koji nam olakšavaju posao. Najveći problem, je, izgleda, u tome što nemamo dovoljno vremena.
(RTS)
