U kliničkom ispitivanju za testiranje biološke starosti, što zapravo znači „opadanje integriteta više organskih sistema“, naučnici su još 2015. godine objavili rezultate koji pokazuju da ljudi sa višim biološkim godinama više pate od gubitka fizičke pokretljivosti i mentalnog pada, prijavljuju lošije zdravlje uopšte, pa čak i da izgledaju starije.
Ništa ne može u potpunosti da preokrene, odnosno, zaustavi starenje. Ono je ugrađeno u našu DNK i jednostavno je deo života. Međutim, postoje znaci koji nas mogu uputiti na to da starimo na loš način. Ako ih dovoljno rano prepoznamo, možda proces starenja možemo da preokrenemo u našu korist.
Istraživači u studijama uglavnom navode da što su telomere duže, to smo mlađi iznutra, i da je to jedan od ključeva dugovečnosti.
Znaci starenja
Bol u zglobovima: Nažalost, osetljivi, bolni zglobovi jedan su od karakterističnih znakova starenja, a stanja poput osteoartritisa postaju još češća sa godinama kako hrskavica počinje da se razgrađuje. Ovo razgradnja hrskavice poznato je kao degenerativna bolest zglobova.
Bol u zglobovima je često povezan i sa upalom i otokom.
Umor i loše navike spavanja: Ako primetite da se stalno osećate iscrpljeno, iscrpljeno i da vam je teško se dobro naspavate, to može biti znak starenja. Hronični umor i dnevna pospanost su neki od najčešćih simptoma starenja, posebno nakon 40. godine, i mogu biti uzrokovani nekoliko različitih osnovnih stanja.
Jedan od najčešćih uzroka je apneja u snu, poremećaj spavanja koji uzrokuje prekide u disanju tokom spavanja. Iako se apneja u snu može javiti u bilo kom uzrastu, rizik se povećava kako starite.
Hronična upala: Hronična upala se takođe povećava sa godinama, zbog čega sistemska upalna i autoimuna stanja, poput sindroma propustljivog creva, mogu biti među ranim znacima starenja. Sindrom propustljivog creva je autoimuno stanje koje karakteriše propustljivost creva, što omogućava proteinima i molekulima da prođu kroz sluzokožu digestivnog sistema. To su stvari koje obično ne bi mogle da prođu.
Uobičajeni znaci sindroma propustljivog creva uključuju osetljivost na hranu, probleme sa varenjem (čak uključujući i upalne bolesti creva poput Kronove bolesti ili sindroma iritabilnog creva), disfunkciju štitne žlezde, probleme sa raspoloženjem i umorom i upalne probleme sa kožom poput akni ili psorijaze.
Pošto se 70 procenata našeg imunog sistema nalazi u crevima, nije iznenađujuće da problemi sa crevnim mikrobiomom utiču na sisteme u celom telu. Pored toga, pošto je upala u korenu većine bolesti, nije iznenađujuće što se zna da se mogućnost za njen nastanak povećava sa starenjem.
Kao i većinu simptoma koji odlikuju proces starenja, nemoguće je u potpunosti sprečiti hroničnu upalu, ali izgleda da stres takođe igra ulogu u podsticanju upale povezane sa starenjem, što je uobičajen znak lošeg starenja, smatraju stručnjaci.
Na primer, određeni profili medicinskih radnika, za koje se zna da su pod visokim nivoom stresa, pokazuju povećanje upale četiri puta veće od svojih kolega koji ne negovatelji pružaju usluge tokom istog vremenskog perioda.
Proinflamatorni citokin primećen u ovoj studiji bio je IL-6, koji je „povezan sa spektrom stanja povezanih sa starenjem, uključujući kardiovaskularne bolesti, osteoporozu, artritis, dijabetes tipa 2, određene vrste raka, parodontopatije, krhkost i funkcionalno opadanje“.
Zaključak je da je hronična upala povezana sa bržim nego normalno starenjem i da može doprineti razvoju velike grupe bolesti, a ne samo jednog ili dva simptoma.
Moždana magla: Još jedna grupa simptoma koja bi mogla ukazivati na prerano starenje je takozvana magla u mozgu uzrokovana hroničnom upalom.
Kako da znate da živite sa maglom u mozgu? Karakterišu je nekoliko simptoma, uključujući umor, razdražljivost, probleme sa koncentracijom, zaboravnost, glavobolje, nedostatak motivacije/blagu depresiju, anksioznost i nesanicu.
Povećanje telesne težine: Donekle, malo povećanje telesne težine (oko pola kilograma svake jedne ili dve godine) može se smatrati „normalnim“ delom starenja. Problem je što mnogi odrasli dobijaju mnogo više od ovoga zbog faktora poput zauzetog rasporeda koji ostavlja malo vremena za vežbanje, nedostatka sna, stresa i loše ishrane.
U jednoj desetogodišnjoj studiji sprovedenoj na 775 muškaraca, naučnici iz Baltimora otkrili su da su dva prediktora (signali koji upućuju na to da će se nešto desiti) budućeg povećanja telesne težine, čak i kod muškaraca koji nisu bili gojazni, nizak bazalni metabolizam i odnos respiratorne razmene. (RER).
Bazalni metabolizam se odnosi na brzinu kojom sagorevate kalorije kada niste aktivni. Koeficijent respiratorne razmene je test vašeg daha kojim se otkrije da li „živite“ u režimu koji omogućava adekvatno sagorevanje masti.
Aktivni ljudi obično imaju niži ukupni koeficijent respiratorne razmene (RER) od neaktivnih, što znači da njihova tela efikasnije sagorevaju masti. Zato je ostanak u aktivnom stanju toliko važan deo preokreta ovog znaka starenja.
Proširene vene: Proširene vene, vene koje su ispupčene, ponekad sa grudvicama i tamne boje (obično plave ili ljubičaste), pogađaju do 50 procenata ljudi starijih od 50 godina. Iako su tako česte i nisu nužno uvek zdravstveni problem, mogu biti posledica hormonskih fluktuacija (kao u trudnoći), promena krvnog pritiska u venama nogu ili povećane upale.
U zavisnosti od toga koliko je problem izraženost, proširene vene ponekad mogu biti teške za lečenje, posebno zato što genetika/porodična istorija mogu povećati verovatnoću da će ih neki ljudi razviti kako stare. Neki od faktora rizika za proširene vene uključuju ženski pol, gojaznost, slabu fizičku aktivnost, kasniju menopauzu i visok sistolni krvni pritisak.
Proširene vene su jedan od onih znakova starenja koji mogu ukazivati na veoma sedentaran način života (neaktivan koji podrazumeva dosta sedenja), a takođe su povezane sa većim rizikom od srčanih oboljenja.
Promene na koži: Najočigledniji znaci starenja su obično promene u izgledu kože. Kožna vlakna su pogođena na više različitih načina tokom starenja, a efekti toga mogu uključivati sunčeve pege, neravnomerno pigmentisanu kožu, svrab, bore i opšte opuštanje.
Glavni faktor u načinu na koji vaša koža stari je to koliko je izložena suncu u odnosu na zaštitu najboljim kremama za sunčanje koje možete koristiti.
Kada ste prilično črsto i dugo izloženi suncu tokom godina, kvalitet kože se mnogo brže degradira. Na primer, kolagen i elastin u koži normalno funkcionišu decenijama duže kod onih koji štite kožu od direktnog izlaganja suncu.
Te dve karakteristike kože su ono što podržava dobru elastičnost, kao i vizuelni izgled, tako da su direktno povezane sa, u osnovi, svim promenama na koži koje se dešavaju kako starite.
Demencija: Demencija je simptom koji pogađa mnoge ljude kako stare. Najčešći uzrok demencije je Alchajmerova bolest, iako postoje i druga stanja koja mogu biti odgovorna, uključujući frontotemporalnu lobarnu degeneraciju, Krojcfeldt-Jakobovu bolest, vaskularnu demenciju uzrokovanu moždanim udarima, hidrocefalus normalnog pritiska, demenciju uzrokovanu lekovima ili onu izazvanu depresijom.
Suprotno ranijem verovanju, demencija nije nužno normalan deo starenja. Simptom demencije kod bolesti poput Alchajmerove bolesti je veoma usko povezan sa ishranom, upalom, nivoom aktivnosti, poslom koji osoba obavlja, pa čak i zdravljem creva.
Kada su ovi faktori poremećeni, veća je verovatnoća da ćete razviti demenciju, ili da ćete je razviti ranije, kao znak lošeg starenja.
Problemi sa varenjem: Kod svake osobe koja stari, starenje će uticati na funkciju gastrointestinalnog (GI) sistema.
Uobičajeni simptomi povezani sa starenjem u GI traktu uključuju sporije varenje (što može dovesti do zatvora), prekomerni rast bakterija u mikrobiomu, inkontinenciju, dijareju, divertikulitis, lošu apsorpciju hranljivih materija, usporeni metabolizam lekova, čir na želucu, polipe i promene u imunološkom sistemu.
Faktori koji mogu dovesti do ovih problema ranije uključuju upotrebu lekova (kao što su NSAIL), hroničnu upalu i sindrom propustljivog creva, loše strukturiranu ishranu i pušenje.
Gubitak sluha: Gubitak sluha je veoma čest znak lošeg starenja. Iako mnogi ljudi i dalje misle o ovome kao o gubitku senzornih inputa, gubitak sluha povezan sa starenjem je zapravo problem sa neuronima, krvnim sudovima i ukupnom biološkom funkcijom uha.
Veoma je usko povezan sa oksidativnim stresom, koji može izazvati ćelijsku smrt (apoptozu) i kohlearnu disfunkciju sa mitohondrijalnog nivoa.
Postoji genetska komponenta gubitka sluha, ali drugi faktori rizika za gubitak sluha ranije nego normalno uključuju dijabetes, cerebrovaskularne bolesti, pušenje, lošu kognitivnu funkciju, prekomerni unos alkohola, izloženost buci i operaciju uha.
Usporavanje procesa starenja
Stručnjaci savetuju: „Jedite hranu koja podržava mozak i deluje protiv upala Jedan od najboljih načina da prirodno uspori starenje jeste da se hranite bolje i kvalitetnije“.
Mnogi znaci starenja direktno su povezani sa hroničnom upalom, što je nešto sa čime možete da se nosite tako što ćete svoju ishranu obogatiti antiinflamatornom hranom.
Antiinflamatorna ishrana podrazumeva puno zelenog lisnatog povrća, voća i povrća bogatog antioksidansima, visokokvalitetnog mesa i morskih plodova, zdravih orašastih plodova i semenki, koštane čorbe, začina poput đumbira ili kurkume, i zdravih masti poput kokosovog ulja.
Takođe poželjno je izbacivanje hrane i pića koja izazivaju upale, što zapravo može podstaći brže starenje. Na primer, da li ste znali da je pijenje zaslađenih gaziranih pića povezano sa kraćim telomerima?
Zdrave masti su izuzetno važne za zdravlje mozga, zbog čega je ciklično uključivanje i isključivanje keto dijete još jedna odlična opcija za održavanje mozga u odličnoj formi. Ipak, za početak primene bilo koje dijete, obavezno se savetujte sa lekarima. Takođe bi trebalo da razmislite o konzumiranju probiotske hrane i pića poput kefira, kiselog kupusa i kimčija, koji takođe podržavaju vaš imuni sistem, mozak i varenje.
Iako je ishrana najbolji način da dobijete sve potrebne hranljive materije, ona takođe nije svemogući faktor u naporima da usporimo starenje. Zato je, između ostalog važno da budete fizički aktivni.
Otkrijte koje vam aktivnosti prijaju i stvorite navike koje zahtevaju da ostanete aktivni tokom celog života. One mogu biti složene poput redovnog vežbanja i rasporeda aktivnosti ili jednostavne poput toga da više hodate, šetate…
Ako vaš posao zahteva dosta sedenja, probajte da postavite raspored pauza tokom kojim možete malo da prošetate.
Odlična opcija može biti vožnja bicikla. Studija iz 2015. godine otkrila je da stariji ljudi koji redovno voze bicikl imaju bolje metaboličke profile, pamćenje, ravnotežu i reflekse od svojih vršnjaka koji vreme radije provode sedeći.
Stres je još jedan faktor usko povezan sa upalom koji može pogoršati znake starenja. Težeći ka eliminisanju nepotrebnog stresa iz svog života, možete imati veće šanse da dobro ostarite. Neke opcije za ublažavanje stresa uključuju vežbanje, akupunkturu, terapiju, provođenje više vremena u prirodi, vođenje dnevnika.
Takođe je važno da ste u okruženju koje vam pruža podršku. Bez obzira na to, da li ste u nekom teškom periodu ili se osećate kao da ništa ne može poći po zlu, porodica i prijatelji koji vas vole i podržavaju su odličan način za borbu protiv stresa. U kombinaciji sa zdravom ishranom i aktivnim načinom života, društvena podrška je jedan od načina da zapravo produžite svoje telomere i usporite proces starenja, odnosno da duže ostanete vitalni.
(RTS)