Papir koji šuška pod prstima, mastilo koje miriše na jutro i vesti koje su, makar za taj dan, najvažnije na svetu – reč je o dnevnim novinama. Iako ih sve češće smenjuju ekrani telefona i naslovi koji trepere na društvenim mrežama, štampane novine ostaju živi svedok svakodnevice.
„Štampa je definitivno pretrpela najveće promene u poslednjih 20 godina od svih medija. Svi znamo neke opšte trendove, pad tiraža, pad publike, samim tim i pad prihoda, tako da je štampa morala da se prilagođava. Ono što je specifično za Srbiju jeste da mi možemo da vidimo neka prilagođavanja, transformacije, pre svega u tome što sva štampana izdanja imaju svoje onlajn replike, svoje onlajn izdanja, sve aktivniji su na njima, razvijaju svoje mreže, digitalne platforme takođe. Međutim, ono što je najveći problem u tom procesu digitalne transformacije, kada govorimo o uspehu procesa, jeste zapravo to da li je to postavilo održivo“, rekao je Marko Nedeljković, FNP.
Pitanje opstanka novina sve je važnije. S jedne strane, digitalni mediji preuzimaju brzinu i obim, jer vest objavljena na internetu može za nekoliko sekundi da obiđe ceo svet. S druge, štampa ostaje sinonim za proverenu i trajnu informaciju.
„Mi smo svedoci da izvorno štampanih medija apsolutno nisu uspele da zadrže taj kontinuitet i da publika ima osećaj da je zapravo isto izdanje, isti mediji u pitanju, već je uticaj svih tih digitalnih faktora društvenih mreža, onoga što zovemo popularnost, onoga što su trendovi, viralnosti, kao nekog kriterijuma koji želimo da postignemo. To je kod nas dominantan kriterijum za uređivanje onlajn medija i to predstavlja jedan od najvećih problema. Publika gubi poverenje, publika nema osećaj da su onlajn izdanja tih štampanih medija podjednako kvalitetna kao i njihove prethodne verzije“, rekao je Marko Nedeljković, FNP.
Digitalna transformacija nije samo promenila brzinu prenosa vesti -– promenila je i samu logiku informisanja. Dok novine izlaze jednom dnevno i beleže događaje u kontinuitetu, internet stvara kulturu trenutka. Vest više nema rok trajanja od 24 sata, ona može da bude aktuelna svega nekoliko minuta.
„Jedna od najspecifičnijih tih karakteristika te nove kulture, digitalne kulture informisanja jeste da publika više ne odlazi po vesti, po informacije, ne odlazi na trafiku da kupi novine, nego čeka da te vesti dođu do nje. Samim tim, štampa je pod najvećim udarom jer štampa tradicionalno podrazumeva da odete na kiosk da kupite to izdanje, to publika danas ne radi. Ne očekuje da na taj način bude informisana, nego očekuje da te informacije dolaze do nje. Kako dolaze, dolaze sve više preko društvenih mreža, preko digitalnih platformi i to, naravno, utiče direktno na štampu koja mora da se prilagođava tom trendu“, rekao je Marko Nedeljković.
Novine se menjaju, prilagođavaju i traže svoje mesto u digitalnom dobu, ali i dalje ostaju garant da vest, kada je proverena i zabeležena, ima trajnu vrednost.
(RTS)