O Peteru Guljašu su, krajem osamdesetih godina, pisali skoro svi domaći, ali i strani mediji, jer je prvi na ove prostore doneo nojeve. Ta ljubav traje i danas.
„Bio sam u Italiji i tamo sam video farmu nojeva i zaljubio se. I onda sam odlučio da ću i ja ovde u bivšoj Jugoslaviji napraviti farmu nojeva. Odlučio sam da radim ono što niko ne radi, i onda sam iz Zimbambvea 1988. godine uvezao nojeve, a 2000. sam uzeo inkubator stanicu iz Italije. Sada imamo i nandu, emu, noja, jelene lopatare, muflone, divlje svinje, lame, morke, ovce više vrsta imamo, bele jelene“, nabraja Peter Guljaš.
Jaje koje može da nahrani i deset ljudi
Nojevi mogu da dostignu težinu i do 120 kilograma, a njihovo jaje odgovara količini od 25 kokošijih.
„Jaja mogu od 800 grama do kilogram i po da budu teška. Baš mogu da budu velika. Moraju da se kuvaju od sat i po do dva, jer je ljuska jako debela, skoro dva milimetra. Može pet, šest, sedam ljudi, ako se ubaci malo slanine i luka, onda može i deset ljudi da se najede“, kaže Peter.
Nojevi kao domaće životinje
Najveću podršku ima od svoje bratanice Violete.
„Skoro sam od rođenja tu, pošto pripadam ovoj familiji. Ja sa svojih 15 godina sam krenula tu da radim. Svaki stepen mogu reći da sam ovde prošla. Prvi put je bilo jako čudno i trebalo je dosta vremena da se naviknemo, ali više se ne plašim nojeva, i ko kokoške su nam sada. Postale su k‘o domaće životinje. Sarađujemo sa kožarima koji prave proizvode od kože. Ja njima predam kožu, a oni naprave novčanike po našoj želji. Ne bojimo kožu. To zavisi od nojeve kože, koja zavisi od godina, starosti i da li je žensko ili muško“, objašnjava Violeta Guljaš.
Specijaliteti, bazen i želja da ponudi nešto drugačije
Ipak, najpoznatiji su po specijalitetima.
„Gulaš ide najviše od mangulice i od divljači, i od noja. Samo noja nemamo baš stalno. Ide i cigansko pečenje, to je vrat od mangulice sa slaninom, krompirom i kajmakom. Ide sve. Sve zavisi od gostiju i odakle su došli. Volim da radim što niko ne radi. Volim da uradim što niko nema u okolini. Sad smo napravili bazen sa grejanjem i masažerima, slanom vodom. Da bude drukčije“, dodaje Peter.
Zanimljivo je da se odmah uz njegovo imanje nalazi Ludoško jezero, zaštićeni rezervat prirode.
Inače, mađarski naziv sela Šupljak je Ludaš od mađarske reči lud – što znači guska. Po popisu iz 2022. godine ovde živi oko 800 stanovnika, uglavnom mađarske nacionalnosti.
(RTS)
