Koliko su Bundesver, Savezna policija i carina uključeni u vrhunski sport?
Bundesver ima 890 radnih mesta za vojnike i vojnikinje koji se bave vrhunskim sportom – i time je najveći državni podržavalac te oblasti sporta u Nemačkoj. Godišnje se u ovu podršku ulaže oko 67 miliona evra. Time se pokrivaju troškovi za sportistkinje i sportiste, kao i nabavka sportske opreme.
Bundesver ima 14 sportskih grupa raspoređenih širom zemlje, uglavnom blizu olimpijskih centara i centara za vrhunski sport.
U Saveznoj policiji postoji do 160 radnih mesta za sportistkinje i sportiste iz nacionalnih timova. Prošle, 2024. godine, izdvojeno je oko 13 miliona evra za vrhunski sport. Savezna policija ima dve sportske škole: u Kinbaumu (Brandenburg) za letnje i celogodišnje sportove i u Bad Endorfu (Bavarska) za zimske.
Carina godišnje ulaže oko tri miliona evra u svoj skijaški tim, u kojem je u sezoni 2024/2025 bilo ukupno 65 sportistkinja i sportista. Tim carine organizovan je decentralizovano u odgovarajućim olimpijskim centrima.
Koji sportovi se podržavaju?
Sportisti vojnici Bundesvera aktivni su u oko 200 disciplina – olimpijskih i neolimpijskih, kako letnjih, tako i zimskih. Tu spadaju i parasportske discipline, ali i vojni sportovi poput orijentacionog trčanja ili padobranstva.
Sportistkinje i sportisti Savezne policije bave se pojedinim olimpijskim letnjim disciplinama (džudo, atletika, biciklizam, streličarstvo, veslanje, streljaštvo, kajakaštvo, gimnastika i karate). Uz to, pokriveni su svi olimpijski zimski sportovi – osim hokeja na ledu, umetničkog klizanja, plesova na ledu i karlinga. Podrška nemačke carine u vrhunskom sportu usmerena je isključivo na olimpijske zimske sportove.
Zašto se ove institucije angažuju u vrhunskom sportu?
Nemački vrhunski sportisti treba da mogu potpuno da se posvete svojoj karijeri, da budu finansijski obezbeđeni i da imaju priliku da izgrade dugoročnu profesionalnu perspektivu za period posle sporta. Sve tri institucije to omogućavaju, pa su posebno privlačne sportistima koji ne mogu da zarade dovoljno kao profesionalci.
Iako podrška sportu nije deo osnovnih vojnih zadataka Bundesvera, ona ima društvenu funkciju. Na velikim sportskim manifestacijama poput Olimpijskih igara ili svetskih prvenstava, sportisti treba da prenose vrednosti poput discipline, fer-pleja i timskog duha i da budu uzor društvu.
„Mi nismo obični vojnici, već služimo kroz sport“, rekao je za Dojče vele evropski prvak u hokeju Tom Grabuš. „Kad smo na terenu, predstavljamo Bundesver kao vojnici. A Bundesver predstavlja i Nemačku. Dakle, svaki put predstavljam i našu zemlju.“
Savezna policija i carina nude sportistima mogućnost dualne karijere. U carini se mladi sportisti prvo zapošljavaju kao službenici u nižem rangu, za šta nije potrebna duga obuka. Nakon završetka sportske karijere, prolaze dvogodišnju obuku za srednji rang ili trogodišnje studije na visokoj školi za viši rang.
Slično je i u Saveznoj policiji, ali se obuka za srednji policijski rang obavlja već tokom aktivne karijere. Ona je produžena sa tri na četiri godine da bi ostalo dovoljno vremena za treninge i takmičenja. Kasnije je moguće napredovati u viši rang ili započeti studije.
Sportisti vojnici u Bundesveru prvo provode jedanaest meseci kao obveznici vojnog roka, a zatim ostaju kao vojnici na određeno vreme. Po pravilu, napuštaju vojsku po završetku sportske karijere. Međutim, mnogi tokom službe završe studije i tako se pripreme za život posle sportske karijere.
Za razliku od toga, većina sportista koji dobijaju podršku Savezne policije i carine ostaje kod svojih poslodavaca i nakon završetka aktivne sportske karijere.
Kakvi su rezultati?
Od Olimpijskih igara u Barseloni 1992. sportisti vojnici osvojili su više od 300 olimpijskih medalja. Sve u svemu, sportisti Bundesvera učestvovali su u osvajanju oko 46 odsto svih nemačkih olimpijskih medalja od ujedinjenja.
Među sportistima Savezne policije posebno se ističu šestorostruka olimpijska pobednica u sankanju Natali Gajzenberger, klizačica u trkama ledu Klaudija Pehštajn sa pet olimpijskih zlata i bobista Frančesko Fridrih, koji je do sada osvojio četiri olimpijska zlata.
U carinskom skijaškom timu izdvajaju se dvostruki olimpijski pobednici Andreas Velinger (skijaški skokovi) i Magdalena Nojner (biatlon). Tu je bila i bivša biatlonka Laura Dalmajer, koja je takođe osvojila dva olimpijska zlata, a nedavno tragično poginula tokom planinarenja u Pakistanu.
Postoje li slični programi u drugim zemljama?
Podrška vrhunskom sportu kroz vojsku, policiju ili carinu prilično je rasprostranjena. Slični modeli postoje u Austriji, gde Bundesver podržava sportiste, ili u Švajcarskoj, gde vrhunski sportisti dobijaju podršku kao vojnici na određeno vreme.
U Francuskoj i Italiji vojna podrška sportu je takođe snažna, često sa sopstvenim sportskim centrima i programima obuke. I zemlje poput Japana, Norveške ili Ukrajine ulažu u državne programe kroz bezbednosne službe, a isto važi i za države poput Rusije i Kine. SAD imaju sličan program “World Class Athlete Program“ u okviru vojske, koji priprema vrhunske sportiste za Olimpijadu.
Mnogi od ovih programa povezani su kroz Međunarodno vojno-sportsko udruženje (CISM). Njihovi sportisti učestvuju na takmičenjima poput Vojnih svetskih igara, koje se održavaju na svake četiri godine – za letnje sportove od 1995, a za zimske od 2010. godine.
(RTS)