Jedan lep i malo poznati običaj – zašto se za Svetog Savu prave perece?
Perece su jedan od najstarijih pekarskih proizvoda koji su omiljeni među svim generacijama, a kroz vekove su ih pratile razne legende. No, da li su one deo srpskog srednjovekovnog nasleđa i zašto se mese za Svetog Savu, objašnjava istoričarka umetnosti Tamara Ognjević.
Prema njenim rečima, u srednjem veku perece su imale duboko religijsko značenje – njihov oblik podseća na sklopljene ruke u molitvi, dok tri otvora u testu simbolizuju Sveto Trojstvo. Sam naziv „pretzel“ potiče od latinskih reči „bracellus“ (narukvica) ili „bracchiola“ (male ruke). Iako su perece tradicionalno povezane s nemačkom pekarskom kulturom, predanje kaže da su ih Srbi u Banatu prihvatili nakon pada srpske srednjovekovne države, kada su se doseljavali na područja pod nemačkom dominacijom.
Legenda tvrdi da im je bilo zabranjeno javno slavljenje krsne slave, pa su perece koristili kao zamenu za slavski kolač, čuvajući tako svoju tradiciju. Ipak, ne postoje istorijski dokazi koji bi to potvrdili. Verovatnije je da su Srbi usvojili nemački običaj darivanja dece perecama za Uskrs, prilagodivši ga sopstvenim verovanjima. Zanimljivo je da se ovaj običaj najčešće sreće kod banatskih Srba, dok je u drugim delovima Srbije, poput Bačke i Srema, gotovo nepoznat.
Još jedan intrigantan detalj povezuje perece sa Svetim Savom – u 16. veku, tokom ustanka protiv Turaka u Banatu, Srbi su na svojim zastavama nosili njegov lik. Kao odmazdu za pobunu, Turci su spalili mošti Svetog Save na Vračaru. Ovaj istorijski kontekst daje priči o perecama i Svetom Savi dodatnu simboliku.
Bilo da je u pitanju legenda ili stvarna tradicija, običaj pravljenja i darivanja pereca povodom Svetog Save ostaje lep način da se oda počast najslavnijem srpskom svetitelju i očuva duh narodnih verovanja.
(danas.rs)
(Krstarica)