Život između slave, pobune i pasije prema životinjama: Oproštaj od Brižit Bardo

Nekoliko bosonogih koraka u filmu I Bog stvori ženu Rožea Vadima iz 1956., bilo je dovoljno za rođenje globalne ikone čija je harizma odmah očarala milione obožavalaca širom sveta.

Imala je tek 21 godinu, a erotski magnetizam kojim je plenila Brižit Bardo razlikovao se od karaktera stidljivih i ozbiljnih heroina koje su ranije dominirale filmskim ekranima.

Poznatija po nadimku Be-Be, već sa 15 je krasila naslovnicu časopisa El kao model, što je neminovno vodilo filmskoj karijeri.

Bila je muza reditelja, ali i umetnika poput Endija Vorhola koji je slikao njene portrete. O smislu za slobodu, spontanosti i prirodnoj neusiljenosti Brižit Bardo pisala je i književnica Simon de Bovoar.

Bila je personifikacija francuske republike, uspešna i u muzici gde je eksperimentisala sa čuvenim Genzburom. Predsednik Francuske kaže da je otišla „legenda 20.veka“.

„Njeni filmovi, glas, zaslepljujuća slava, njeni inicijali, njene tuge i velikodušna pasija prema životinjama, njeno lice. Brižit Bardo je otelotvorenje slobodnog života. Francuska pripadnost, univerzalni domašaj. Dotakla je sve nas. Žalimo za legendom veka“, napisao je Emanuel Makron u objavi na platformi Iks (nekadašnji Tviter).

Poslednji od četrdesetak filmova snimila je 1973. godine. Razočarana u kinematografiju, taj svet je nazvala pokvarenim i napustila javni život.

Okreće se drugoj velikoj strasti – životinjama. Bila je aktivni borac za njihova prava, a 1986. osniva Fondaciju Brižit Bardo. Kao politička aktivistkinja je pet puta kažnjena zbog podsticanja rasne mržnje, jer je kritikovala imigraciju i islam u Francuskoj.

Parižani se od svoje sunarodnice opraštaju u crkvi u XV arondismanu, u ulici u kojoj je rođena 28. septembra 1934. godine.

„Bila je ikona svetskog glasa. Za mene, kao muškarca, to je bilo nezaboravno doba. Voleli smo njene filmove, a neki od njih su izazivali kontroverze, bili su na rubu skandala“, kaže jedan Parižanin.

„Njena lepota i seksepil su poznati širom sveta. Za mene je do samog kraja bila prelepa.“

Udavala se četiri puta, a mediji su pisali o brojnim aferama i borbi protiv depresije. Bardo je govorila da je postala zatočenica sopstvene slave. Navodno je nekoliko puta pokušala da se ubije.

Njena pasija prema životinjama bila je, kako je često govorila, protivotrov razočaravajućim ljubavnim odnosima. Poslednje decenije provela je sama sa svojim ljubimcima iza zidina kuće u Sen Tropeu.

„Lepotu i mladost dala sam muškarcima“, govorila je Brižit Bardo, „a mudrost i iskustvo podariću životinjama“.

(RTS)