Nemački naučnici su otkrili da mirisanje hrane pre jela može izazvati osećaj sitosti i potencijalno smanjiti količinu pojedene hrane. Studija, sprovedena na miševima, pokazala je da određeni nervni krugovi u mozgu, direktno povezani sa nosom, utiču na apetit kada ih aktivira miris hrane.
Kako ovaj mehanizam funkcioniše u mozgu?
Naučnici su analizirali skeniranje mozga miševa koji su bili izloženi različitim mirisima, a specifična aktivacija je primećena isključivo kada su bili izloženi mirisima hrane. Aktiviranjem određene grupe nervnih ćelija u mozgu neposredno pre jela, miševi su jeli manje, ali samo ako su prethodno bili izloženi mirisu hrane — ne drugim mirisima.
Iako isti efekat još nije potvrđen kod ljudi, naučnici kažu da ljudski mozak sadrži istu grupu nervnih ćelija odgovornih za ovu reakciju, što ukazuje na njenu potencijalnu primenljivost.
Ograničenja: Ne funkcioniše kod gojaznih osoba
Zanimljivo je, međutim, da ova metoda nije funkcionisala kod gojaznih miševa. Autori studije veruju da je to zbog činjenice da gojaznost može oštetiti čulo mirisa, što je ranije primećeno kod ljudi.
„Naša studija pokazuje koliko su naše svakodnevne prehrambene navike pod uticajem mirisa hrane“, rekla je autorka studije i neuronaučnica Sofi Stekulorum, dr. „Otkrili smo da ovaj put smanjuje apetit samo kod mršavih miševa, ali ne i kod gojaznih miševa, otvarajući nove mogućnosti za sprečavanje prejedanja u borbi protiv gojaznosti.“
Evolucioni tragovi ponašanja
Naučnici veruju da je ovaj odgovor deo instinkta za preživljavanje u prirodi. „Pretpostavljamo da ovaj mehanizam pomaže miševima da smanje vreme koje provode hranjeći se, čime se smanjuje verovatnoća da ih uhvati predator“, objasnila je dr Dženis Bulk, glavna autorka studije i neuronaučnica.
Prethodne studije su pokazale slične rezultate — na primer, da miris jabuka, mente ili krušaka pre obroka može smanjiti apetit tokom celog dana, prema jednoj američkoj studiji. Ali rezultati nisu uvek bili jasni. Neka istraživanja su pokazala da gojazni ljudi zapravo jedu više nakon što su izloženi mirisima hrane, što ukazuje na složenost uloge mirisa u regulisanju prehrambenih navika.
Obroci i vreme obroka takođe igraju ulogu
Ova otkrića dolaze usred rastućeg interesovanja za prehrambene navike koje mogu pomoći u borbi protiv gojaznosti. Nedavna istraživanja su pokazala da konzumiranje jaja i povrća pre ugljenih hidrata može smanjiti skokove šećera u krvi, što je povezano sa manjom sklonošću ka prejedanju. Vlakna, proteini i masti pre ugljenih hidrata mogu usporiti porast šećera u krvi, smanjujući osećaj gladi između obroka.
Gojaznost kao hitan problem javnog zdravlja i u Srbiji
Podaci su alarmantni i Srbija se, nažalost, nalazi u vrhu Evrope po ovom problemu.
Podaci se najčešće prikupljaju kroz Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije koje sprovodi Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Poslednje veliko istraživanje je sprovedeno 2019. godine.
1. Gojaznost kod odraslih
Prema podacima iz Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije 2019. godine:
Više od polovine odraslog stanovništva u Srbiji ima problem sa prekomernom težinom.
Ukupno 57,1% odraslih osoba je prekomerno uhranjeno ili gojazno.
Prekomerno uhranjeno (predgojazno): 34,7% stanovništva (Indeks telesne mase BMI 25-29.9).
Gojazno: 22,4% stanovništva (BMI ≥ 30).
Polne razlike:
Muškarci: Problem je izraženiji kod muškaraca. Oko 60% muškaraca je prekomerno uhranjeno ili gojazno.
Žene: Kod žena je taj procenat nešto niži, oko 54%.
Trend: U poređenju sa prethodnim istraživanjima (npr. 2013. godine), primetan je blagi porast procenta gojaznih osoba, što ukazuje na negativan trend.
2. Gojaznost kod dece i adolescenata
Ovo je verovatno najzabrinjavajući deo statistike. Srbija učestvuje u evropskoj inicijativi SZO za praćenje gojaznosti kod dece (COSI – Childhood Obesity Surveillance Initiative).
Podaci iz poslednjeg COSI istraživanja (2019):
Svako treće dete školskog uzrasta u Srbiji ima problem sa prekomernom telesnom masom.
Ukupno 34,8% dece uzrasta od 6 do 9 godina je prekomerno uhranjeno ili gojazno.
Prekomerno uhranjeno: 20,7%
Gojazno: 14,1%
Polne razlike kod dece:
Problem je značajno izraženiji kod dečaka nego kod devojčica u ovom uzrastu.
Uzroci kod dece:
Samo 1 od 5 dece svakodnevno konzumira voće.
Više od 70% dece provodi dva ili više sati dnevno ispred ekrana (TV, kompjuter, telefon), što je pokazatelj sedentarnog načina života.
Redovan doručak ima manje od 70% dece.
3. Ključni Uzroci Gojaznosti u Srbiji
Nepravilna ishrana:
Visok unos masti životinjskog porekla, belog hleba, šećera i soli.
Nedovoljan unos voća, povrća i integralnih žitarica.
Neredovni obroci i često preskakanje doručka.
Velika popularnost brze hrane i gaziranih pića.
Nedovoljna fizička aktivnost:
Sedentarni način života: Većina stanovništva se ne bavi redovnom fizičkom aktivnošću. Prema istraživanju, više od 60% odraslih je fizički neaktivno.
Urbanizacija i smanjeno kretanje, kako na poslu, tako i u slobodno vreme.
Socioekonomski faktori:
Niži nivo obrazovanja i lošiji materijalni status su često povezani sa većom stopom gojaznosti.
4. Zdravstvene Posledice
Gojaznost nije estetski, već ozbiljan zdravstveni problem koji dramatično povećava rizik od:
Dijabetesa tipa 2
Kardiovaskularnih bolesti (visok krvni pritisak, infarkt, moždani udar)
Određenih vrsta karcinoma (rak debelog creva, dojke, materice)
Bolesti zglobova (osteoartritis)
Respiratornih problema (sleep apnea)
Problema sa mentalnim zdravljem (depresija, anksioznost)
Mirisanje hrane nije ključno za mršavljenje
Iako su rezultati studije obećavajući, stručnjaci naglašavaju da mirisanje hrane nije brz i lak način za gubitak težine. Prema smernicama NHS-a, najefikasniji način za gubitak težine ostaje usvajanje uravnotežene ishrane i redovna fizička aktivnost.
Međutim, otkriće veze između mirisa i apetita otvara nova vrata u razumevanju složene uloge čula u ponašanju u ishrani i potencijalno inovativnih pristupa prevenciji gojaznosti.
(Klik.hr)
(Krstarica)