U današnjem, ubrzanom i ekonomski neizvesnom svetu, sve veći broj ljudi se okreće radu na dva ili više poslova kako bi obezbedili finansijsku stabilnost. Ono što je nekada bio izuzetak, danas postaje sve češća pojava i tema razgovora. Da li je ovo samo privremeni trend izazvan krizom ili nova realnost i budućnost rada?
Sve više ljudi širom sveta uzima dodatne poslove jer osnovna plata više ne pokriva ni najosnovnije troškove života. Istraživanja pokazuju da se ovaj trend ne dešava samo u Americi – već i u Evropi, Aziji, Africi i Latinskoj Americi.
U Sjedinjenim Američkim Državama, prema podacima MarketWatch Guides, čak 40% zaposlenih ima sporedni posao. Ali slični podaci dolaze i iz drugih zemalja: u Velikoj Britaniji, skoro trećina radnika radi dodatno, dok u Indiji i Nigeriji freelancing i gig poslovi beleže ogroman rast.
U Srbiji, kao i u mnogim drugim zemljama, sve veći broj građana se odlučuje za dodatni posao. Prema podacima Evropske statističke agencije, u poslednjih devet godina broj onih koji rade dodatni posao se povećao za oko 80 odsto Stručnjaci ističu da je mesečna potrošačka korpa veća od prosečne zarade, što potvrđuje činjenicu da je građanima zaista potrebno da rade više poslova kako bi mogli da prežive. U Srbiji više od 200.000 ljudi ima dva posla, a pretpostavlja se da je brojka i veća zbog onih koji rade „na crno“.
Balansiranje između nužde i novih mogućnosti
Online poslovi kao što su pisanje sadržaja, dizajn, prevođenje i virtuelna asistencija postaju sve popularniji. Međutim, konkurencija je ogromna, a zarade često niske. Mnogi rade više od 60 sati nedeljno, bez beneficija i sigurnosti.
Rad na više poslova nosi sa sobom niz prednosti i mana. Sa jedne strane, dodatni prihodi mogu značajno da poprave kućni budžet i omoguće finansijsku sigurnost. Pored toga, rad na različitim projektima može doneti nova znanja, veštine i dragoceno iskustvo.[4] Za neke, to je i prilika da se bave onim što vole kroz honorarni posao, dok im stalni posao pruža stabilnost.
Sa druge strane, ovakav način života zahteva velika odricanja. Nedostatak slobodnog vremena, hronični umor i stres su samo neki od izazova. Balansiranje između dva posla može negativno da utiče na privatni život, odnose sa porodicom i prijateljima, ali i na mentalno i fizičko zdravlje.
Budućnost rada ili puko preživljavanje?
Stručnjaci se slažu da se svet rada menja. Tradicionalni poslovi od 9 do 5 postaju sve ređi, a zamjenjuju ih fleksibilniji oblici rada, kao što su rad na daljinu i „gig ekonomija“ gde pojedinci rade na različitim projektima za više klijenata. Ova promena donosi veću autonomiju i fleksibilnost, ali istovremeno postavlja pitanje sigurnosti i socijalne zaštite radnika.
Pandemija COVID-19 je dodatno ubrzala ovaj trend, pokazavši da produktivnost ne zavisi nužno od prisustva u kancelariji. Ipak, postavlja se pitanje da li je „uberizacija“ radne snage, kako je nazivaju neki stručnjaci, pozitivan razvoj ili put ka nesigurnijim uslovima rada i manjim pravima za radnike.
Zakonodavni okvir i praktični saveti
Zakon o radu u Srbiji prepoznaje mogućnost dopunskog rada, koji je ograničen na trećinu punog radnog vremena. To znači da zaposleni sa punim radnim vremenom može da zaključi ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, ali ne duže od 13 sati i 20 minuta nedeljno. Važno je napomenuti da je za određene delatnosti, poput zdravstva, potrebna saglasnost matičnog poslodavca.
Za one koji se odluče za rad na dva posla, ključna je dobra organizacija. Postavljanje prioriteta, efikasno upravljanje vremenom i briga o sopstvenom zdravlju su od suštinskog značaja kako bi se izbeglo „sagorevanje“. Stručnjaci savetuju da se fokusirate na kvalitet obavljenog posla, a ne na broj radnih sati.
Na kraju, iako rad na dva posla može biti rešenje za finansijske probleme, važno je sagledati širu sliku. Da li je ovo održiv model na duge staze i da li kao društvo treba da težimo ka tome da jedan posao bude dovoljan za dostojanstven život? Odgovor na ovo pitanje oblikovaće budućnost tržišta rada i živote svih nas.
(Krstarica)