Izložba u Vinorelu „Lepota žene i vina“ za župsku berbu
Vinoreli slikarke Mire Kovačević se mogu naći u brojnim međunarodnim privatnim galerijama i jedna je od retkih umetnika u svetu koja radi u ovoj tehnici. U pitanju je specifična i dosta teška tehnika, koja koristi isključivo vino kao materijal za slikanje.
Vino je tečne, vodenaste strukture i radi se potezima slični akvarel tehnici. Raskoš vinorelu dodaju nijanse različitih vina i vinskog taloga i posebna čarolija ove tehnike je što se vremenom boje na slici menjaju od purpurnih i rubin tonova do bakarnih i smeđih.
Ova slikarka u stvaranju slika koristi vina od autohtonih sorti iz Srbije i zemalja u okruženju.
Na njenim slikama ima najviše ženskih motiva i ženske senzualnosti, koje prikazuju magičan spoj žena i vina u umetničkom doživljajaju jedinstva lepote sličnih karakateristika. Žene naslikane vinorel tehnikom na slikama Mire Kovačević su obnažene ili oskudno odevene, u lepršavim haljinama, poput mladog vina lahorne, rumene i jedre, a vremenom višeslojne, karakterne, upečatljive.
Na izložbi vinorela biće izloženi i portreti, pejzaži, scena rada u vinogradima u ovoj tehnici.
U Muzeju vinarstva i vinogradarstva se čuva župska istorija vinogradarstva i proizvodnje vina od 12. veka, stalna etno postavka u tzv.Vrionici sa različitim priborima, alatima i spravama koji se koristio kroz vekove za uzgajanje vinove loze, preradu grožđa i proizvodnju vina i vinske podrume – od muljača, buradi, presa, kazana, prskalica za zaštitu loze i tako dalje.
Čuva se rekonstruisana kuća ’’Župska poljana’’, odnosno stara vinogradarska kuća pravljena u vinogradarskim poljanama u kojima su vinari živeli tokom obrade i berbe vinograda.
Danas su ove kuće ’’Poljane’’, pod zaštitom države, ima ih 24 u Župi. U velikoj sali Muzeja se održavaju različiti kulturni programi, gde je i stalna postavka poznatih lokalnih slikara, replika neolitske figurine od terakote „Dama Aleksandrovca“.
U okviru Muzeja je i degustaciona sala su najpoznatijim vinima župskih vinarija: Spasić, Đurđević, Rajković, Ćosić, Minić, Mihajlović, Botunjac i tako dalje.
Muzej čuva i odgovor, kroz fotografije, zapise i svedočanstva sa ocenama iz srednje škole, kakav je đak bio čuveni pisac Dobrica Ćosić, koju je završio u Aleksandrovcu župskom.
(RTS)