„Operacija influenser” koja je izazvala političku krizu u Portugaliji nema skoro nikakve veze sa Veb samitom na kojem se, tokom poslednjih nekoliko dana, pojavila masa sasvim drugačijih influensera, koji novac zarađuju na društvenim mrežama.
Portugalski „influenseri”, odnosno pet zvaničnika vlade, osumnjičeni su da su suštinski prodavali uticaj u seriji velikih projekata, uključujući planove za eksploataciju litijuma, proizvodnju vodonika i privatizaciju avio-kompanije TAP.
Ta operacija tužilaštva i policije detonirala je portugalsku političku scenu, pa su ostavke redom podneli brojni ministri i, na kraju, premijer Kosta.
Nedelju dana pošto je premijer podneo ostavku, a predsednik Marselo Rebelo de Soza raspisao izbore za 17. mart sledeće godine, ispostavilo se da je vlada pala zbog „tipfelera”, odnosno da je u transkriptima prisluškivanih razgovora greškom napisano ime Antonija Koste, umesto imena ministra trgovine Antonija Koste Silve.
Odmah zatim, portugalski mediji zatražili su od tužiteljke da objasni kako se ova operacija raspala posle svega nedelju dana i zbog čega je pet osoba uopšte bilo i uhapšeno.
Bar dvojica od uhapšenih najavili su žalbe na odluku suda da im oduzme pasoše i odredi kaucije, ali je još uvek ostalo nejasno na koji je način 75.000 evra dospelo među knjige u biblioteci sekretara Vlade.
Desetak kilometara od zatvora u kojem su skoro nedelju dana proveli zvaničnici vlade, sasvim druga vrsta influensera objašnjavala je načine na koji šire svoj uticaj.
Bez tajnih sastanaka, volšebno stvorenih novčanica u stranicama knjiga Žozea Saramaga i još tajnijih dogovora o litijumu ili vodoniku, samo uz pomoć modernih tehnologija i društvenih mreža, doprli su do milionske publike.
Sporedno tržište, kako su ga donedavno zvali, u međuvremenu su, uz influensere, zasuli i tradicionalni mediji, koji pokušavaju da svoje proizvode upakuju u jednostavnije forme, bliže generacijama koje dolaze.
Tako su, na nekoliko novih mreža, pre svega na Bliskom istoku, mesto na složenoj medijskoj mapi pronašle desetine hiljada „podkastera” i sličnih stvaralaca sadržaja, neretko i sa prvih linija sukoba, poput Pojasa Gaze.
Suštinski, uspešni među njima, na Tiktoku ili Jutjubu rade skoro isto ono što već decenijama čine i novinari tradicionalnih medija – nalaze i proveravaju informacije, a zatim ih u prilično prostoj formi predstave publici.
Publici se predstavilo i nekoliko robota, uključujući i „Dezdemonu” – humanoida koja se prvi put pojavila na sličnom skupu održanom početkom godine u Brazilu.
Iako zvuči i ponaša se prilično „robotski”, „Dezdemona” se blago naklonila foto-reporteru koji je uspeo da joj priđe sasvim blizu.
Navodno, projekat veštačke inteligencije čije je ona zaštitno lice, prilično je napredovao u poslednjih nekoliko godina, pa je dobar deo Veb samita bio posvećen veštačkoj inteligenciji, kontroli istraživanja i posledicama po čovečanstvo.
Svet visoke tehnologije, tako, podelio se u dva tabora – pristalice bezobalnog razvoja veštačke inteligencije i one koji smatraju da će ovakav pristup vrlo brzo i skoro svima naneti ogromnu štetu.
„Tehnologija je promenila način na koji ljudi žive i rade, i u svetlu tih promena političari moraju da redefinišu način na koji upravljaju”, smatra direktorka kompanije za digitalne komunikacije „Ženerasion politik” (Génération Politique) Hind Zijane.
Smatra da tehnologija, sama po sebi, ne može da bude opasna već da je takvom čine ljudi koji je koriste.
Strah od veštačke inteligencije dramatično je porastao kada je Turska, pre nekoliko godina, u Libiji isprobala naoružane bespilotne letelice koje, na osnovu profila upisanih u baze podataka, same određuju ciljeve.
Istovremeno, projekat koji koristi veštačku inteligenciju, brazilska „Inspira” proglašena je za najbolju od 2.600 „startapova” koji su se predstavili na ovogodišnjem vašaru interneta.
Projekat je namenjen isključivo brazilskom tržištu i upotrebom veštake inteligencije pomaže advokatima i pravnim timovima. Prethodno, ova kompanija je napravila veb-sajt za fudbalski klub Sao Paulo.
Skup je, na koncu, zatvorio portugalski ministar ekonomije Antonio Kosta Silva, koji je rekao da je njegova zemlja stabilna, uprkos političkoj krizi.
Kosta Silva je jedan od desetak zvaničnika vlade o čijim potezima u vezi sa izgradnjom naučnog centra „Start kampus” tužilaštvo vodi istragu.
(RTS)