Jača uključivanje Kanade u vojno opkoljavanje Kine
Tri kanadska vojna broda pristala su u japansku luku Jokosuka, severno od Jokohame, javljaju japanski mediji.
Oni su pristigli u Zemlju izlazećeg sunca kako bi se snabdeli gorivom i namirnicama, te odmorili posadu.
Nakon toga, krajem nedelje, oni će se uputiti na jug, gde će skupa sa američkim, australijskim, novozelandskim, južnokorejskim i japanskim brodovima učestvovati u zajedničkim vežbama usmerenim na usavršavanje međusobne koordinacije na suzbijanju kineske mornarice i demonstriranje odlučnosti zapada i njegovih azijsko-pacifičkih saveznika da brane Tajvan od eventualne intervencije Pekinga.
Da je sputavanje delovanja kineske mornarice i odvraćanje Pekinga svrha pomenutih vežbi svedoči činjenica da će one delom biti održane i u samom Tajvanskom moreuzu, prostoru između obale matice Kine i pacifičkog ostrva sa 23 miliona stanovnika, čija vlada u Tajpeju od 2016. naovamo intenzivno radi na jačanju vojnopolitičkih veza sa Vašingtonom i učvršćivanju sopstvene de fakto nezavisnosti od Pekinga.
Jedan od kanadskih brodova biće angažovan i na sprovođenju ekonomskih sankcija protiv Severne Koreje, odnosno, u blokadi njene pomorske trgovine.
Kanada kao šraf u antikineskoj koaliciji pod palicom Vašingtona
U japansku luku, u kojoj se stacioniraju ne samo domaće već i američke snage, stigle su fregate Kraljevske kanadske mornarice „Otava“ i „Vankuver“ u pratnji plovila za snabdevanje. S tim u vezi, kanadski vojni ataše u Tokiju Robert Vat izjavio je japanskim novinarima da njegova zemlja „radi sa regionalnim partnerima da podrži slobodni i otvoreni Indo-Pacifik“.
To je diplomatski kod koji Vašington i njegovi saveznici koriste da ukažu na to da će vršiti patrole i vežbe u Tajvanskom moreuzu, odnosno, obližnjem Južnom kineskom moru, koje imaju za cilj da ospore suverenitet Kine nad Tajvanom i lavovskim delom pomenutog strateški važnog mora, kroz koje svake godine prođe roba vredna oko tri biliona (3.000 milijardi) dolara.
Angažovanje kanadskih ratnih brodova praktično predstavlja realizaciju nove strategije Otave donete krajem prošle godine, koja predviđa veće vojno prisustvo te zemlje u vodama u blizini kineske obale, i u kojoj se Peking optužuje da „sve više zanemaruje međunarodna pravila i norme“ u sklopu svojih „ambicija da postane vodeća sila (indo-pacifičkog) regiona“.
Ono je i u skladu s najavom (tadašnje) kanadske ministarke odbrane Anite Anand na konferenciji posvećenoj pitanjima bezbednosti „Šangrila dijalog“, održanoj u junu u Singapuru da će njena zemlja povećati broj vojnih brodova namenjenih delovanju u Indo-Pacifiku.
Poslednjih godina, podstaknuta američkim insistiranjem na udruživanju radi ekonomskog i vojnog sputavanja Kine, vlada u Otavi je preduzela nekoliko agresivnih koraka koji su pokvarili odnose sa Pekingom.
Neki od njih su hapšenje direktorke „Huaveja“ Meng Vandžou u Vankuveru na zahtev vlasti u Vašingtonu, a zbog navodnog kršenja američkih sankcija protiv Irana i oduzimanje vlasničkog udela kineskih kompanija u kanadskim preduzećima koja se bave eksploatacijom strateški važne sirovine litijuma, pod izgovorom da ono predstavlja opasnost za ekonomsku bezbednost Kanade.
(RTS)