EU, izbacivanje “Velikog brata“ i obuzdavanje veštačke inteligencije

Nakon dogovora dva nadležna odbora Evropskog parlamenta, o tim pitanjima će se glasati sledećeg meseca, nakon čega će poslanici finalizirati detalje sa zemljama EU i Evropske komisije.

Amandman je deo paketa predloga za prve svetske zakone o veštačkoj inteligenciji, koji bi mogli da dovedu do toga da firme budu kažnjene do 10 miliona evra ili uklonjene iz trgovine unutar EU zbog kršenja pravila.

Amandman je sadržan u jednoj od 12 grupa kompromisnih amandmana koje je dogovorio komitet poslanika. Na predlog je pre godinu dana bilo podneto više od 3.000 amandmana.

Međutim, očekuje se da će zabranu, sadržanu u konačnom tekstu o kojem će se glasati, osporiti grupa poslanika desnog centra na osnovu argumenta da bi biometrijsko skeniranje trebalo da se primeni u borbi protiv ozbiljnih zločina kao što je terorizam.

Emocionalno prepoznavanje lica

Ako bude usvojen, zakon će zabraniti i „emocionalno prepoznavanje“ zasnovano na veštačkoj inteligenciji koju bi poslodavci ili policija mogli da koriste za identifikaciju umornih radnika ili vozača.

Dobrotvorne organizacije su izrazile zabrinutost da bi državne agencije i granične policije mogle da zloupotrebe prepoznavanje lica u realnom vremenu.

Međutim, Dragoš Tudorače, koizvestilac Zakona o veštačkoj inteligenciji u Evropskom parlamentu, rekao je da se nada da će biti snažne podrške da se to zabrani.

„Nema jače zaštite [od ove zabrane]. Granični prelaz je javni prostor. Prema tekstu koji trenutno imamo, nećete moći da primenite tehnologiju biometrijskog prepoznavanja veštačke inteligencije u javnom prostoru“, rekao je Tudorače.

Zakon će takođe naterati one koji kreiraju veštačku inteligenciju da budu transparentni u vezi sa originalnom literaturom, naučnim istraživanjima, muzikom i drugim materijalima zaštićenim autorskim pravima za mašinsko učenje.

To će omogućiti bendovima, naučnicima i drugima da ih tuže ako smatraju da je prekršen zakon o autorskim pravima.

Ublažavanje zabrinutosti

Koizvestilac Brando Benifei rekao je da se nada da će zakon ublažiti zabrinutost zbog veštačke inteligencije koja narušava tržišta rada i potencijalne poplave lažnih vesti, dezinformacija i mešanja u ljudska prava.

„Našim tekstom takođe pokazujemo kakvo društvo želimo, društvo u kojem se skladištenje, prediktivna policija, biometrijska kategorizacija, emocionalno prepoznavanje i diskriminisano fotografisanje lica sa interneta smatraju neprihvatljivim praksama“, rekao je Benifei novinarima.

Izmenjeni tekst Zakona o veštačkoj inteligenciji naći će se u parlamentu sredinom juna i ako bude izglasan, predstavljaće „snažan“ argument u daljim raspravama sa Evropskom komisijom i Savetom Evropske unije.

Očekuje se da će zakon biti usvojen do kraja godine.

Briselski efekat i zlatni standard

Mnogi veruju da će Zakon o veštačkoj inteligenciji postati zlatni standard regulative širom sveta, koji su usvojili giganti kao što su Gugl, Majkrosoft i kompanije društvenih medija.

„Da li je to poznato kao Briselski efekat. Ako EU krene prva i ima razumne standarde, druge zemlje će krenuti od pravila EU prilikom kreiranja sopstvene regulative“, rekao je Zah Majers, istraživač u Centru za evropske reforme.

Majers navodi da čak i ako to ne učine, kompanije mogu dobrovoljno da usvoje pravila EU na globalnom nivou jer to, kako ističe, čini troškove poslovanja jeftinijim.

Kim van Sparentak, poslanik u Evropskom parlamentu iz holandske stranke Zelenih, rekao je da je korišćenje skeniranja lica u realnom vremenu, koje je omogućila veštačka inteligencija, „potpuno protiv naših osnovnih prava“ i „neprihvatljiv rizik“.

Zakon o veštačkoj inteligenciji, koji je prvi te vrste, nastajao je skoro dve godine, a nedavno su dodani novi amandmani kako bi se pozabavili rizicima koje predstavljaju sistemi veštačke inteligencije „opšte namene“, uključujući Chat GPT.

Na pitanje da li je EU reagovala prekasno, samo mesec dana pre nego što se od celog Evropskog parlamenta zatraži da glasa o zakonu o veštačkoj inteligenciji, Tudorače je rekao da „ako smo zakasnili, gde su sve druge nadležnosti koje još nisu ni počele sa razmotanjem regulative“.

(RTS)