Kuršumlija je u srednjem veku bila prva prestonica Stefana Nemanje koji je između 1159. i 1166. godine sagradio svoja prva dva manastira – Svetog Nikolu i Presvetu Bogorodicu. Oni svedoče o vremenu stvaranja srpske države a podignuti su na uzvišenju odakle se pruža najlepši pogled na Kuršumliju.
“Smatra se jednim od najznačajnijih srpskih vladara i jednim od utemeljivača Srpske pravoslavne crkve. Posle sastanka sa Manojlom Komnenim, vizantijskim carem u Nišu, oko 1159. Stefan Nemanja je dobio dozvolu da podigne dva manastira u gornjoj Toplici”, navodi Dragan Simić, istoričar umetnosti.
Po dobijanju autokefalnosti srpske pravoslavne crkve i proglašenju Save Nemanjića za arhiepiskopa 1219. godine, po pisanim podacima, u manstiru Svetog Nikole, gde je proveo deo detinjstva, on je krstio svog prvog vernika. Manastir je kroz istoriju paljen, rušen, pljačkan, a poslednjih decenija intenzivno se radi na njegovoj obnovi.
“Veoma veliki značaj ima za nas da se ovde okupljamo oko svetog oltara, oko svetog prestola, svete liturgije i hvala Bogu da je ovaj manastir zaživeo posle 323.godine“, navodi jeromonah Simeon, nastojatelj Manastira Sveti Nikola u Kuršumliji.
„Istraživanja su pokazala da je u porti manastira Svetog Nikole pre same crkve srednjevekovne postojalo jedno rimsko groblje, tako da su istražene i rimske grobnice u kojima su pronalađene i staklene rimske amfore, staklene čaše, novac, iz perioda od četvrtog do šestog veka. Pronađen je veliki broj crkvenog mobilijara, nalazi kao što su srednjevekovni nakit, veoma posebne izrade, zatim krstovi, privesci od steatita koji se mogu datovati u period od 12. pa sve do 17. veka“, navodi arheolog Milan Savić.
Stefan Nemanja je drugu zadužbinu u Toplici manastir Presvete Bogorodice, posvetio svojoj ženi Ani koja se ovde zamonašila kao Anastasija. Pretpostavlja se da se sredinom 15. veka o ovom manastiru starala Mara Branković, ćerka despota Đurđa, žena sultana Murata Drugog, koja je u blizini imala svoje dvore.
U blizini Prolom banje, nalazi se i jedina crkva brvnara u Toplici – Lazarica, posvećena knezu Lazaru.
Veruje se da je knez pred boj na Kosovo tu doveo vojsku da se pričesti i pomoli Bogu. I danas u porti crkve raste šest stabala šljiva koje su isprepletane baš onako kako se pretpostavlja da se vojska okretala oko crkve. Jedna od najstarijih svetinja u Toplici, ali i u Srbiji, je Hram Svetih velikomučenika Prokopija u Prokuplju, čiji najstariji sačuvani delovi potiču iz 10. veka.
„Prvi pisani istojiski trag o moštima Svetog Prokopija datira iz 1074.g. kada je zapisano da su Mađari zapalili Niš i odneli ruku Svetog Prokopija u Sirmijum. Dakle, 1386. godine Mošti Svetog Prokopija dolaze u ovaj hram koji je do tada bio posvećen presvetoj Bogorodici i od tada ovaj hram biva posvećen Svetog velikomučeniku Prokopiju“, kaže protojerej Nikola Ilić, starešina hrama Svetog velikomučenika Prokopija u Prokuplju.
Po predanju, Toplicom je stolovao Jug Bogdan, tast kneza Lazara, koji je, nedaleko od ovog hrama, na temeljima ranovizantijske bazilike sagradio malu crkvu koju narod naziva Jug Bogdanovom crkvom i posvetio je presvetoj Bogorodici.
(RTS)