U Velikom ratu, jedini ustanak u okupiranim zemljama podignut je u Toplici gde je stvorena Ustanička država koja je trajala mesec dana.
„Najznačajnije ličnosti Topličkog ustanka su Kosta Milovanović Pećanac, izaslanik Srpske vojske u Toplici, Kosta Vojinović i Dimitrije Begović koji je žrtvovao sebe i sa razlogom ga zovu Toplički Stevan Sinđelić pošto je sa sobom bombama razneo i Bugarske oficire“, priča Dragan Lekić, istoričar Istorijskog arhiva „Toplice“.
U najtežem periodu, dr Aleksa Savić je u Toplici lečio ljude, suzbijao zaraze, inicirao izgradnju prve moderne bolnice i vodovoda, pošumljavanje goleti. Sa vojskom prešao Albaniju i na Krfu rukovodio sanitetom. Rođenjem Užičanin, zadužio je generacije Topličana i zaveštao im svu imovinu.
„Sve to što je radio videlo se da Prokupčani, Topličani jako cene, jako uvažavaju i oni su ga kao svog predstavnika u dva navrata izglasali za narodnog poslanika, a kasnije, on je bio i ministar u Vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca“, ističe dr Srđan Mijatović, predsednik Srpskog lekarskog društva Prokuplje.
Pesnik Rade Drainac i slikar Boža Ilić proneli su ime Toplice nadaleko, a Topličani im se svake godine odužuju tradicionalnim susretima pesnika i likovnom kolonijom, manifestacijama koje okupljaju umetnike iz celog sveta.
„Drainac je živeo kao apaš al vion, boemskim životom, svirao violinu na projekcijama nemih filmova. Njegova putovanja odvela su ga do Sofije gde Drainac postaje akter jedne od najznačajnijih romantičnih pesničkih priča Balkana gde se upoznaje i rađa se ljubav sa Jelisavetom Lizom Badrijanu, jednom od najznačajnijih pesnikinja tog doba“, navodi Dragan Ognjanović, direktor Narodne biblioteke „Rade Drainac“.
„Boža biva svrstavan u najpoznatije slikare socijalističkog realizma. On gostuje kao priznati slikar na bijenalu u Veneciji što je izuzetna počast i velika stvar za samog slikara kao i za Toplicu“, kaže Dragan Popović, viši kustos Narodnog muzeja „Toplice“.
Toplica je dala dvadeset narodnih heroja. U politici je imala stranačke lidere, ministre i predsednike Vlada. Neizbrisiv trag ostavio je Zoran Đinđić. Njegovi saradnici ga pamte po velikim idejama i neiscrpnoj energiji.
„On je bio čovek sa kojim može da se trči, ali mi mu tad nismo dovoljno verovali. Sve što je on radio niti je izgubljeno niti je zaludno, duboko verujem u to”, smatra Emilija Nikolić, saradnica Zorana Đinđića.
Njegovo ime nosi sportska hala u Prokuplju, gde danas trenira i Boks klub Top-ličanin, čiji su bokseri osvajali svetska zlata. Srpski i Jugoslovenski novinar Aleksandar Tijanić detinjstvo je provodio u Ivan kuli, a topličko poreklo je uvek isticao, kao i Ljiljana Dragutinović, Vuk Kostić, Guta Dobričanin, Boki Milošević, Rade Vučković, Leo Martin i mnogi drugi.
(RTS)