Izbori, rekonstrukcija, ostavke – šta bi doneo rasplet političkih prilika

Zvukovi koji dolaze iz Nemanjine 11 do Andrićevog venca, barem prema rečima predsednika Republike Aleksandra Vučića nisu muzika za njegove uši. Više – raštimovan orkestar.

„Neka vrsta štimanja bi mogla biti rekonstrukcija Vlade. Naravno, ostaje opcija izbora. Ono na šta je Vučić prilično osetljiv i što stalno govori, to je pitanje legitimiteta i ako mu neko dovede u pitanje legitimitet, izbori su vrlo realno rešenje. I upravo je ono obećanje Aleksandra Vučića Draganu Đilasu za beogradske izbore bilo na osnovu teme legitimiteta. Ali aktuelna situacija, sva ova dešavanja, su taj tip izbora, samo beogradski –obesmislili“, smatra direktor „Demostata“ Zoran Panović.

Šta se naslućuje iz ostavke Branka Ružića

Da je rekonstrukcija viđena kao međukorak do novih izbora naslućuje i ostavka ministra prosvete Branka Ružića. Bilo ih je više u protekloj deceniji.

Kao velika, pamti se ona iz 2013. godine. Posle svega godinu dana Vlade Ivice Dačića, promene je pretrpelo devet resora. Mesta u njoj više nije bilo za Ujedinjene regione, tada već bivšeg ministra ekonomije i finansija Mlađana Dinkića.

Panović smatra da Vlada mora da ima jednu vrstu konzistentnosti.

„Tu će se možda praviti nešto što je homogenije u smislu da nema toliko solo iskakanja. To ste uvek imali, neko potencira evropske integracije, neko izađe pa kaže nešto sasvim drugo, ali to bi bilo dobro za Srbiju da se uštima“, dodaje Panović.

Nije isključena ostavka cele Vlade

Aktuelni ministar vojni Miloš Vučević ne isključuje mogućnost da cela Vlada na stranačkom organu podnese ostavku.

Vučević kaže da je za premijerku pitanje da li je vreme za rekonstrukciju kabineta, ali da jeste vreme da se proveri rad svakog ministra.

Bojan Klačar iz CESID-a očekuje, prevashodno krajem maja i početkom juna, odeđene promene u SNS-u, odnosno promene u delovanju Narodnog pokreta koji je osnovao Aleksandar Vučić.

„Verujem da tu treba da očekujemo neke informacije“, dodaje Klačar.

Stranke o izborima – za i protiv

I dok koalicioni partner naprednjaka – SPS, nije za vanredne parlamentarne izbore, uvek su, kažu, spremni da građani ocene njihov rad.

Izbori sada, smatraju u stranci Vuka Jeremića, neće rešiti problem, a njihovo pominjanje za njih je zamajavanje javnosti.

Da izbori nisu tema – smatraju i u Pokretu slobodnih građana. SSP traži izbore. Momentalnu promenu vlasti, i to ostavkom cele Vlade i predsednika države, traže Dveri.

Rejtinzi i okolnosti – kome (ne) trebaju izbori

Činjenica je, ocenjuje Klačar, da izbori u ovom momentu ne odgovaraju nijednoj političkoj stranci posebno.

“Kada govorimo o rejtinzima i kada govorimo o popularnosti, tu nema dramatično velikih promena u odnosu na aprilske izbore 2022. Naravno, postoje određene promene koje su se desile, postoje okolnosti koje odgovaraju više nekim političkim strankama, možda desničarskim strankama u slučaju određenih komplikacija u pregovorima između Beograda i Prištine“, naglašava Klačar.

I dok se čeka odluka, analitičari su saglasni da je SNS infrastrukturno spreman za izborni “blickrig“. Za 45 dana, što je zakonski rok od raspisivanja, kažu, sve se stiže.

U tezu da će izbori ipak biti na proleće 2024. godine, upućeni ubacuju i političko sujeverje.

Za deceniju vlasti naprednjaci su jasno pokazali – vole više prolećno i ranoletnje glasanje.

(RTS)