O tome da li pitanje Kosova i Metohije može da dođe na radar velikih sila u Ujedinjenim nacijama, u emisiji “Četvrtkom u 9“ govorili su diplomata Vladislav Jovanović, docent na Fakultetu političkih nauka Stefan Surlić, kao i državni sekretar u Ministarstvu odbrane Nemanja Starović.
Diplomata Vladislav Jovanović kaže da je pitanje Kosova sazrelo za rešavanje u Savetu bezbednosti UN, ali da su mogućnosti za to ograničene, budući da je pre 15 godina Srbija pristala da to pitanje preuzme EU.
“Od tada je EU stekla legitimitet da se bavi time, a SB UN samo povremeno to razmatra, i to više tehnički a ne suštinski“, rekao je Jovanović navodeći i da je pritisak izvršen na tadašnjeg šefa države, pre svega od strane Nemačke.
Stefan Surlić ukazuje na to da na globalnom nivou postoji jasna podela po pitanju Kosova, između zemalja koje svesrdno podržavaju tzv. kosovsku nezavisnot i onih koje brane teritorijalni integritet Srbije.
“Ta borba u UN se može samo nastaviti. Mi smo imali trend zemalja koje nisu mogle da dođu do saglasnosti na nivou SB da kreiraju politiku ignorisanja Rezolucije 1244… To je suština problema u posmatranju onoga što se danas dešava na KiM“, rekao je Surlić.
Nemanja Starović ističe da EU jeste ovlašćena da bude medijator u pregovorima, ali da, kada je drastično narušena bezbednost i stabilnost, kao što je sada na KiM, SB UN je i te kako nadležan da razmatra ono što se na terenu dešava.
„Siguran sam da će i naša inicijativa uroditi plodom, da će biti dovoljno razumevanja da se to pitanje stavi na dnevni red sednica SB UN“, rekao je Starović.
Koliki su dometi Vašingtona
U kontekstu medijatora u dijalogu, pominje se i Vašington, a Surlić ističe da SAD svakako ima i političke i ekonomske instrumente kojima može da utiče na sutuaciju.
Komentarišući mere koje je Vašington već preuzeo protiv Prištine, Surlić kaže da je reč o malim koracima, tj. o kriznom menadžmentu koji treba da ima što manje posledica.
“Njihov osnovni cilj je promovisanje kosovske nezavisnosti i podrška vlasti u Prištini. Kada bi Vašington stvarno promenio kurs, to bi se odrazilo i na politiku Prištine“, rekao je Surlić.
Ukazuje na to da ni evropski ni američki zvaničnici ne napuštaju koncept pozivanja dve strane da budu konstruktivne.
„To je jalova priča, dijalog je gotovo mrtav, situacija na terenu sve gora… Potrebna je dodatna pažnja svih relevantnih institucija, a pre svega UN“, rekao je Surlić.
Jovanović ističe da ono što nazivamo dijalogom, ustvari nije dijalog, te da je, kako kaže, druga strana “saučesnik Amerike i EU u nastojanju da se mi privolimo da prihvatimo ono što su oni stvorili na terenu“.
“Pošto smo otporni, Kurti i Priština se koriste kao taktičko sredstvo pritiska na nas da omekšamo, da se uplašimo mogućih posledica…. I da ne želimo da uđemo u rizične situacije, da uđemo u sukob sa Amerikom i NATO“, rekao je Jovanović.
Šta se očekuje od sednice o KiM
Starović ističe da će Srbija svakako zatražiti sednicu SB UN o KiM.
“Za mnogo manji broj incidenata na nekim drugim meridijanima redovno se sazivaju takve sednice“, rekao je Starović i dodao da je preko 400 napada na KiM od kada je Aljbin Kurti preuzeo vlast u Prištini. Podsetio je i na sukobe sa policijom.
Oni i te kako razumeju da je to jedno od ključnih pitanja na kojem se prelama budućnost međunarodnog poretka, dodao je državni sekretar.
Sagovornici su saglasni da je, više od ishoda, važno da se o KiM govori na tom najvišem nivou. Govorili su i o reformi SB UN, o pravu na veto, o tome šta bi eventualni novi članovi tog tela novo doneli.
Celu emisiju o temi „Kosovo između Brisela i Njujorka“ pogledajte u snimku na početku teksta.
(RTS)