Sve veća podrška za „Otvoreni Balkan“, o ulasku u jedinstven sistem naplate putarine pregovara se i sa Grčkom

Analize pokazuju da godišnje 300.000 kamiona pređe granice tri zemlje članice Inicijative „Otvoreni Balkan“.

Beskontrolni sistem u unutrašnjim granicama povećao bi BDP za jedan odsto. Ukoliko bi se taj sistem uspostavio na celom Zapadnom Balkanu, BDP bi porastao za 3,5 odsto.

„Jedan tag, ono što zovu ENP – elektronska naplata putarine, funkcioniše u naše tri države. Gde god da odete u Evropskoj uniji, imate posebnu liniju za građane Unije. Mi želimo da imamo posebnu liniju za građane Severne Makedonije, Albanije i Srbije“, ističe ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović.

Regionalno ekonomsko povezivanje kroz Inicijativu „Otvoreni Balkan gura i proces pridruživanja Evropskoj uniji.

„Onaj ko ide napred, povlači i vuče one koji su oko njega. To je zapravo nateralo naše komšije Severnu Makedoniju i Albaniju da krenu u neke procese i ranije nego što su morali“, kaže ministarka za evropske integracije Tanja Miščević.

O ulasku u jedinstven sistem naplate putarine i ukidanju kvota za kamionski prevoz pregovara se i sa Grčkom, a od oktobra se ukida roming na podatke sa Evropskom unijom.

Nizu dobrih vesti treba dodati i plan predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o ubrzanju za Zapadni Balkan, čime se prekida lanac zamora od proširenja, a i zamora od reformi.

„Za nas je put jako bitan – usaglašavanje procedura, približavanje i prihvatanje međusobnih sertifikata, kako sa zemljama u regionu tako i sa zemljama Evropske unije“, naglašava izvršni direktor Saveta stranih investitora Aleksandar Ljubić.

Nema razlike u ciljevima „Otvorenog Balkana“ i Berlinskog procesa

Srpska strana je od početka uveravala da „Otvoreni Balkan“ nije odustajanje od Berlinskog procesa, a nedavno su ratifikovana tri sporazuma.

„U početku nije postojala nikakva podrška za Otvoreni Balkan, samo je postojala podrška za Berlinski proces, ali se onda videlo da između njih zaista nema velike razlike, barem u ciljevima kako doći do zajedničkih rešenja. Sada postoji sve veća podrška i za takvu regionalnu integraciju“, ističe Mihailo Gajić iz Libeka.

U regionu su kamen spoticanja politička pitanja. Nedavno je Srbija obavestila Komesara Evropske unije za proširenje i susedstvo o blokiranim procesima odlučivanja u CEFTA.

Manje prijatna je i tema članstva u Svetskoj trgovinskoj organizaciji zbog neadekvatnog regulisanja genetski modifikovane hrane. U Ministarstvu trgovine obećavaju da će se taj problem rešiti strogom kontrolom uvoza i zaštitom domaće proizvodnje.

(RTS)