U tržišnoj ekonomiji nema mešanja države u privredne tokove – u teoriji. U praksi, visoke cene hrane zbog klimatskih promena i rata u Ukrajini, vlade u Evropi i regionu obuzdavaju uticajem na trgovce da spuste marže na osnovne namirnice.
Akcija „Bolja cena“ je, kažu stručnjaci, pre svega socijalna mera za pomoć građanima sa najnižim primanjima. O tome koliko je bila potrebna svedoči potražnja za proizovdima koji su sniženi u proseku oko 40 odsto.
„Tačno je da smo morali da smanjimo marže i da je to uticalo na profitabilnost, ali smo prepoznali inicijativu i napore države u borbi protiv inflacije i iz tog razloga smo se priključili ovoj akciji“, kaže Jovana Tomović iz TP Morava – DTL
„U Srbiji kao da ne postoji razvijena konkurencija, razvijeno tržište i da trgovci ne razumeju šta znači podela društvenog tereta, krize, solidarnosti. Dakle, mi uvek pričamo da ne treba na hrani toliko zarađivati“, rekao je Zoran Nikolić, potpredsednik Nacionalne asocijacije organizacije potrošača Srbije.
I dok su mnogi govorili o tome da se trgovci vode ekonomijom pohlepe, u Prvrednoj komori kažu da su trgovački profiti visoki ali samo nominalno. Da su realno umanjeni za nivo inflacije. Te da maloprodaja beleži konstantan pad prometa.
„Dakle, nema prostora da se značajnije dižu cene ovih osnovnih životnih namirnica koje nisu sada cenovno ograničene. Naravno da određene cene mogu ići gore, ali to su cene koje će uslovno rečeno kupovati srednja klasa ili ona viša sa višim primanjima“, rekao je Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
I dok trgovci mogu da pojeftinjenje jedne grupe proizvoda nadoknade poskupljenjem drugih – poljoprivrednici nemaju taj luksuz.
Potrošačke cene mlečnih proizvoda skuplje su 40 odsto nego u istom priodu lane. Za to vreme, cena mleka koju mlekare plaćaju poljorivrednicima – pada.
„Kada je država uvela prelevmane i kada je toliko toga omogućila mlekarama ja dobijam informaciju s terena da neko i dalje ucenjivački otkupljuje mleko po 34 dinara. To je nešto čime ću se odmah pozabaviti“, kaže ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković.
Meso je poskupelo oko 18 odsto, povrće 30 odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
I pre nego što je počela, akcija „Bolja cena za narod“, skliznula je sa ekonomskog na politički teren. I dok jedni kažu: u pitanju je politički rijalitiji za kupovinu glasova, drugi kažu to je stav glazirane elite koja se podsmeva najsiromašnijim građanima.
Kako bilo, stručnjaci kažu da su Bolje cene potrebne narodu, da će rasteretiti budžet građana sa najnižim primanjima. Smatraju da potražnja za povoljnijim proizvodima, diktira to da se lista do kraja godine proširi.
(RTS)