Vujović: Vino i rakija na tržištu su bezbedni, kvalitet je druga druga priča – ko se zamera Dionisu

U uzorcima neispravne rakije pronađen je etanol koji potiče od industrijskih biljaka, a vino je  razblaženo vodom, što je zabranjena praksa, saopštio je Klaster Ujedinjeni za kvalitet, koji je uradio nezavisno tržišno ispitivanje u saradnji s Pokretom potrošača za kvalitet hrane.

Nenad Vujović ističe da informacije koje dobijaju od pokreta potrošača i udruženja i te kako uzimaju u obzir u proceni rizika kontrola hrane, u ovom slučaju vina i rakije na tržištu. Rezultate su, kaže, dobili na jednom malom broju uzoraka i sada nastavljju aktivnosti po pitanju kvaliteta tih proizvoda. 

„Imamo taj novi pristup kontroli, ono što sad možda treba da se ponovi, jer stalno to ponavljamo. Zakonsku regulativu smo saglasili i te kako sa svetskim zahtevima i normama. Imamo odličnu mrežu laboratorija koje mogu to da isprate. Imamo službe koje rade na terenu, imamo dobre modele i dobre alate koji to rade i mi se trudimo da jednom širokom, transparentnom pričom upravo pojasnimo šta ćemo reći da mogu i da budu sigurni“, ukazuje pomoćnik ministra iz Odeljenja poljoprivredne inspekcije za bezbednost hrane biljnog porekla.

Ko i kako kontroliše kvalitet proizvoda

Posebno naglašava da su vino i rakija kao namirnice bezbedni i da se u ovom slučaju govori o drugoj nijansi i o kvalitetu. 

Podseća i da je proteklih godina ta grupacija  veoma dobila na značaju i na kvalitetu.

„Nema godine gde naša vina i naše rakije ne dobijaju mase medalja na evropskom tržištu. Ogromne količine izvoze sad ozbiljni proizvođači. Naši domaći kupci mogu da izaberu  ta dobra kvaliteta vina, da budu bezbedna u tom nekom nivou“, ocenjuje Vujović.

Nadležnost Ministarstva poljoprivrede je, što se tiče hrane podeljena između veterinarske, fitosanitarne i poljoprivredne službe. Uključuje se i sanitarni inspektor iz Ministarstva zdravlja. 

Vujović objašnjava da je u prometu na malo, kad je reč o prodavnicama, u tom delu nadležna  poljoprivredna inspekcija. Međutim, to je, dodaje, samo jedan od koraka u lancu kontrole sistema bezbednosti hrane od sirovine ili uvoza, prerade, proizvodnje, distribucije, prometa, prodaje u maloprodajnim objektima.

Prevare stižu i iz EU

Navodi i da se dešava da pojedini proizvodi, čija autentičnost nije potvrđena dolaze iz uvoza

„To se dešava, ali Evropa  proteklih godina i te kako ima trend borbe protiv te `food fraud` – prevare u hrani.  Za njih je to jedan novi pristup, jedna nova širina koju oni pokrivaju, mi to pratimo. Dešava se prevara i kod maslinovog ulju i u svim onim sirovinama gde je cena originalnog proizvoda jako visoka“, navodi pomoćnik ministra.

Dodaje i da su kod nas uporno radili na tome proteklih godina šta bi to moglo biti falsifikovano.

„Evo sad imamo mogućnost da razmišljamo o tome da li nam je med ispravan, da li nam je rakija ispravna. Ja kažem jeste, u kojem procentu, to je sad stvar o kojoj možemo diskutovati“, ističe Vujović.

Takođe, pojašnjava i da nadležni svoje aktivnosti planiraju prema proceni rizika. Veliki sistemi imaju svoje službe koje se brinu o kvalitetu,  dok u malim objektima upravo pojačavaju kontrole.

„Pokušavamo da tu bude široko i transparentno. Svi oni koji su zainteresovani, na sajtu  Ministarstva poljoprivrede mogu da vide na koji način u proteklim godinama mi to radimo i kakvi su rezultati“, poručuje Vujović.

Kvalitet i kontrola meda

Med je, ističe veoma tražen na svetskom i na evropskom tržištu i Srbija može ogromne količine da izveze, jer je naš med dugo godina bio jedan od najboljih u regionu i šire.

„Retki su slučajevi da nas u Evropi opomenu po pitanju tog kvaliteta, tako da velike količine izvozimo, retko se dešava da nam neko nešto vrati po pitanju meda. Tako da u ovom slučaju moje kolege iz uprave ozbiljno razmatraju ovaj problem i ove analize koje su rađene u laboratorijama Pokreta potrošača iz Pančeva“, kaže Vujović.

Naglašava i da Srbija ima postavljen sistem, zakone koji su prihvaćeni, ima rezultate, ali da na tržištu ima i onih neodgovornih proizvođača i prometnika. Njihov je posao, precizira, da te pojave svedu na minimum. 

„Svaka informacija  da nešto nije autentično kvari nešto što je široko prihvaćeno, široko postavljeno i ono što jeste na kraju krajeva. Pozivamo sad, potrošače da svaki put kad posumnjaju da određeni proizvod nije u redu da se obrate kao što se obraćaju poljoprivrednoj inspekciji ili Ministarstvu poljoprivrede, a mi dalje znamo šta je naš posao“, poručuje Vujović.

(RTS)


Ostavite komentar