Šta u saobraćaju znači „Vizija nula“, može li skandinavski recept da se primi na putevima u Srbiji

Oko milion i 350 hiljada ljudi, godišnje u svetu strada u saobraćajnim nesrećama. Region Balkana trenutno ima mnogo veći udeo smrtnih slučajeva i ozbiljnih povreda u saobraćajnim nesrećama na milion stanovnika nego što je to slučaj u Evrospkoj uniji.

Na putevima Srbije je samo prošle godine život izgubilo 553 lica, što je za 43 odsto više poginulih lica prema broju stanovnika u odnosu na evropski prosek. U prethodnih 30 godina, izgubljeno je 30.000 života, što je veličina jednog manjeg grada u Srbiji.

Agencija za bezbednost saobraćaja u saradnji sa Međunarodnom federacijom za puteve i uz podršku Transportne zajednice, danas i sutra u Beogradu organizuje Međunarodnu konferenciju „Vizija nula za Balkan“, koja teži da se nijedan život više ne izgubi u saobraćajnim nezgodama.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Branko Stamatović rekao je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a da je „Vizija nula“ bitna a ona znači da nijedan život koji se izgubi u saobraćaju nije prihvatljiv.

„Hoćemo da uradimo sve kako ne bismo gubuli živote u saobraćajnim nezgodama. Vizija nula je nešto o čemu se u Evropi priča dugi niz godina“, rekao je Stamatović. 

„Danas i sustra organizujemo zajedno sa međunarodnom putnom federacijom događaj gde smo okupili veliki broj domaćih i međunarodnih stručnjaka. Sve zemlje iz regiona će biti pristune. Cilj je da povežemo institucije iz različitih država i da razmenimo iskustva, šta ko radi na određeni način, ali i da podignemo kapacitete naših institucija i rzamenom iskustava i dobre prakse dođemo do tog cilja“, kaženj Stamatović. 

Gde je nabolja praksa

Stamatović kaže da je „Vizija nula“ počela pre 30, odnosno 40 godna u Švedskoj i da skandinavske zemlje imaju najbolju tradiciju i praksu u bezbednosti saobraćaja. 

Prema njegovim rečima, u Srbiji se poslednjih desetak godina značajno radi na unapređenju sistema bezbednosti saobraćaja i smanjenju stradanja u saobraćajnim nezgodama. 

„Ako pogledamo koliko smo gubili života 90-tih – skoro 2.000 stradalih u saobraćajnim nezgodama u Srbiji, početkom 2.000 je bilo više od 1.000 života, 2011. godine 800 života, u 2022. godine – 553 izgubljena ljudska života u nezgodama. Postoji pad“, rekao je on.

Napominje da smo pre deset godina imali oko 1,8 registrovanih vozila u Srbiji, a sada oko 2,8 miliona registrovnaih vozila, broj registrovanih vozila raste, a broj onih koji gube život u saobraćajnim nezgodama opada, što znači da se upravlja bezbednošću saobraćaja. Moramo unaprediti naš rad, povezati insitucije, kako u regionu, tako i na teritoriji naše zemlje, podvukao je Stamatović.

Tema konferencije 

Stamatović kaže da sama bezbednost saobraćaja nije tema i posao jedne institucije već celog sistema, tu je veliki broj institucija, ministarstava, preduzeća, tu je velika svetska i naučna praksa, značajno je učešće i akademske zajednice u radu konferencije. 

„Danas ćemo na konferenciji predtaviti šta se radi u Srbiji. MUP će predstaviti sistem bezbednosti saobraćaja, koji je dobro ocenjen na nivou evropske komisije, obezbređeno je finansiranje bezbednosti saobraćaja“, rekao je Stamatović. 

„Pedstaviću Nacrt nacionalne strategije bezbednosti saobraćaja. Jedna od glavnih ciljeva je da se za 50 odsto smanjimo smrtnost u odnosu na 2019. godinu i da nijedno dete ne izgubi život u saobraćajnim nezgodama od 2030. godine. Hoćemo da spasimo bar 68 dečijih života u saobraćajnim nezgodama“, kaže on. 

Na skupu će se govoriti o tome kako su došli do strategije. Ispred Ministarstva saobraćaja biće reči o setu zakona koji se tiču putne infrastrukture, iz „Puteva Srbije“ govoriće o inteligentnim transportnim sistemima, a Grad Beograd će predstaviti strategiju urbane mobilnosti. 

„Imaćemo priliku da čujemo kako se to radi u Evropi, u svetu i velika su nam očekivanja od konferencije“, zaključio je Stamatović.

(RTS)