Roditelji dižu kredite zbog proslave mature; onima koji bi na fakultet potreban još dublji džep

Poslednji đački dan slavi se u dvorištu škole. Neko uz trubače, neko uz muziku sa zvučnika. To i nije toliko važno, jer prava zabava tek sledi. Gala proslavu kojom se stavlja kruna na srednjoškolsko obrazovanje, željno iščekuju i deca i roditelji, uprkos trošku.

„Generalno, cene su malo veće, mene lično odelo i sve to što nosim košta oko 200 evra, matura otprilike 5.000 dinara, to uključuje i slavlje ispred škole, tako da nije preterano“, navodi jedan od maturanata.

Devojke navode da je njima za pripremu potrebno malo više novca.

„Pošto smo devojke, tu idu i malo više pripreme, šminka, frizura, haljina, cipele, mislim da je veća cena nego kod dečaka“, navodi maturantkinja.

Ovako o maturskoj večeri razmišljaju maturanti sa juga. U gradovima širom Srbije troškovi variraju – od restorana do muzike, fotografija, šminke, frizure. Minimum od 200 evra neretko ode još par stotina preko.

„Nerealni troškovi za prosečnu platu i porodicu“

Sociološkinja Radmila Urošević ističe da živimo u vremenu gde je fokus na materijalnim stvarima i gde se to eksponira.

„Da se to vidi, da sve šljašti, blješti, kada pogledate fotografije sa današnjih matura ne znamo da li su devojke od 18 i 19 godina ili mnogo starije. I ako su nama naši roditelji dali manje nego što su mogli, roditelji danas daju više nego što mogu, a deca nemaju tu empatiju i dozu razumevanja za svoje roditelje i to su nerealni troškovi za prosečnu platu i prosečnu porodicu“, navodi Radmila Urošević.

Na pitanje da li se razmatra opcija da se roditeljima olakša i da se nešto u konceptu maturskih večeri menja, u Ministarstvu prosvete kažu: o tome odlučuju Uprava škole i Savet roditelja.

U Udruženju „Roditelj“ smatraju da bi učenički parlamenti mogli da iznesu predloge za drugačiji način proslave.

„Mi smo imali svetlih primera kako su učenici u Srbiji u nekim školama organizovali svoje proslave matura, i bilo je potpuno drugačije, nešto je išlo i u dobrotvorne svrhe. Ta inicijativa bi trebalo da bude zajednička i mislim da o njoj treba da se razmišlja jer iziskuje nepotrebno veliki deo novca, i dolazimo sve češće u situaciju da ne mogu svi učenici da isprate taj proces“, kaže Gordana Plemić iz Udruženja „Roditelj“.

Onima koji bi na fakultet – potreban je dublji džep

Za roditelje svršenih srednjoškolaca, matursko veče nije jedini trošak. Onima koji bi na fakultet potreban je dublji džep, jer i konkurisanje i polaganje prijemnog ispita košta. Iako pojedini fakulteti organizuju besplatnu pripremnu nastavu, ona se uglavnom naplaćuje – od 50 do čak 300 evra. Privatni časovi koštaju od 800 do 2.000 dinara.

„Dodatni časovi su svakako potrebni, pre svega jer je gradivo koje spremaju za prijemni najčešće veoma obimno, i nije lako podsetiti se svega. Mi nudimo sređen materijal, složen po redosledu i testove koji pomažu samoprocenu trenutnog znanja“, kaže Zoran Jakovljević sa portala Učenje na daljinu.

Dr Vladimir Stanković, profesor u Poljoprivredno-šumarskoj školi u Surdulici, navodi da se škola trudi da im obezbedi profesore iz opšteobrazovnih predmeta koji mogu da im pomognu oko upisa.

„Plaćaju deca u toku cele četvrte godine, ko može to sebi da priušti, ali u svakom slučaju se škola trudi da im obezbedi i profesore iz opšteobrazovnih predmeta koji mogu da im pomognu oko upisa jer živimo u vremenima u kojima živimo i znamo da je novac problem“, dodaje Stanković.

A i kad je novac problem, za najvažnije dane u životu deteta roditelji podižu i kredite. Dovoljan znak – da troškovi koji prate školovanje, moraju da se smanje, jer mnogi to ne mogu da priušte.

(RTS)


Ostavite komentar