Krađa lekova profit za kriminalce, a smrt za pacijente – kako pomažu alert i „Medi teft“ platforma
U Beogradu se održava konferencija koja se bavi borbom protiv krađa i zloupotrebe lekova u Evropskoj uniji i zemljama u statusu pridruživanja. Učestvuje oko 150 stručnjaka iz deset zemalja, a organizator je Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije.
Pavle Zelić upozorava da je najstrašnija posledica krađe lekova smrt pacijenta.
„Zamislite da ste vi neko ko prima lek za rak ili za neko teško imunološko stanje, retku bolest, a taj lek je u stvari lažan, odnosno lek koji je samo iskorišćen ili njegovo pakovanje ili je čuvan na neadekvatan način. Pacijent koji ga prima bude životno ugrožen ili možda čak i premine. To je ono protiv čega se borimo“, naglašava Zelić.
Objašnjava da je projekat „Medi teft“, koji kontroliše italijanska agencija za lekove, a Srbija je partner zajedno s Institutom za lekove Crne Gore, imao za cilj da formira platformu, bazu podataka kojom upravlja veštačka inteligencija.
Na taj način bi se, navodi, svi slučajevi krađa i zloupotreba lekova evidentirali i izdavali alerti svim akterima u sistemu snabdevanja i u EU i šire.
„Znači, ako se desi krađa lekova da mi znamo broj serije, znamo odakle je taj lek došao i da svi bolnički farmaceuti i kolege u apotekama, veleprodajama mogu da prema toj crnoj listi koju izdaje ‘Medi teft’ platforma budu upozoreni. Moramo da zaštitimo naše pacijente da ne dođe do takvog slučaja i farmaceutski sistem u celini“, ukazuje Zelić.
U kojim zemljama se najviše kradu lekovi
Takođe, navodi i da se u praksi već pokazalo, naročito kod italijanske agencije za lekove, da su se sprečavale takve zloupotrebe.
Najveće krađe su se u toj državi pojavile 2013. i 2014. godine, kada se pojavio problem u bolnicama da su lekovi za kancer za najteža stanja bili kradeni.
„Šta je još gore od toga, ne samo što su kradeni, već su oni razblaživani ili su korišćena samo pakovanja tih lekova, a pacijenti nisu dobijali apsolutno ništa. I naravno, dolazilo je do smrtnih slučajeva kod najtežih stanja, kada treba da dobijete lek, a vi dobijete običnu vodu“, ukazuje Zelić.
Dodaje i da su pored Italije, velike krađe lekova u Velikoj Britaniji, Švajcarskoj, EU kao celini, ali su se pojavljivale i u Bugarskoj, Egiptu…
Kaže da je organizovani kriminal ukradeni lek ponovo vraćao u legalni lanac snabdevanja, ali sa prikrivenim poreklom.
„To su lažne fakture, certifikati, saučesnici u veleprodajama, saučesnici u bolnicama. Čak je sedam šema prepoznato od strane partnera u ovom projektu kako kriminalci deluju“, ističe on.
Zelić naglašava da na sreću takvih slučajeva u Srbiji nema. „Nismo toliko bogata zemlja da bi kriminalci imali interes, ali naravno da se i u Srbiji dešavaju takvi slučajevi. Upravo zato danas okupljamo sve relevantne faktore, od Ministarstva zdravlja, policije, carine, Zavoda za intelektualnu svojinu i deset zemalja koje će zajedno uz Srbiju učiti kako da koriste ‘Medi teft’ platformu i razmenjuju informacije“, kaže Zelić.
Na taj način će, naglašava, sistem Srbije upravo biti zaštićen kroz „Medi teft“ platformu.
Posebno ukazuje i na falsifikovanje lekova za najteža moguća stanja i da je takvih lekova deset posto u svetu. Upozorava građane da nikako ne kupuju lekove preko interneta.
„U Srbiji je to zabranjeno, upravo zato što je rizik za to prevelik. U EU je dozvoljeno, ali tu se pokazalo da je većina lekova koji se prodaju upravo preko interneta falsifikovana“, upozorio je Zelić.
(RTS)