Građanski savet za vanredne situacije predstavio smernice za prevenciju nasilja

Sa mnogo pitanja, a ponekad malo odgovora – tako izgleda povratak dece u školu na Vračaru, dve nedelje od masovnog ubistva.

“Prvo mi je rekla da je ispišem iz škole, pitala sam je zbog čega? Rekla je: ‘Ja ne želim da budem dežurna, jer šta ako se to ponovo dogodi, a ja sam za tim stolom’. Ja sam joj rekla – naravno da se neće dogoditi, to se desilo jednom i nadamo se više nikada nigde, ona je rekla: ‘A šta ako se ipak dogodi’”, priča Tanja Džakula, majka.

Odgovore na ta pitanja, odmah nakon nesreće ponudili su psiholozi. Priznaju da su imali malo vremena da pripreme stručni tim koji je bio prva pomoć roditeljima, deci i nastavnicima koji su u trenutku tragedije bili u školi.

“Prva psihološka pomoć upravo se odnosi na tu vrstu podrške, razumevanja, prilike da neko iskaže kako se oseća, da se to podrži, da se normalizuju osećanja oko kojih se ljudi brinu. Takođe smo svesni da će biti potreba za dugoročnom podrškom, onima koji su najviše ugroženi. Sa jedne strane postoji rizik od razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja kod potencijalno značajnog procenta dece koja su bila u neposrednom kontaktu“, ukazuje Tamara Džamonja Ignjatović, predsednica Društva psihologa Srbije.

U sindikatu smatraju da ne mogu promeniti društvo, ali da mogu preduzeti poteze koji bi rad u školama i vrtićima učinili bezbednijim. Misle i da bi promena zakona nastavnicima odvezala ruke i vratila oduzeto dostojanstvo.

“Trenutno sada naši zakoni nisu dovoljno osetljivi, niti prepoznaju one modele ponašanja koji ne samo da mogu da uruše čast, dostojanstvo i ugled i učenika i zaposlenih nego ne postoje efikasni mehanizmi koji se protiv toga bore, tako da škola u percepciji mladog čoveka postaje polje gde se nekažnjivo i bez presedana može nastaviti sa modelima nepoželjnog ponašanja. Da se zaposlenima u školama da snažnija autonomija, da se pokaže da se u nas veruje”, ističe Vesna Vojvodić iz Sindikata prosvetnih radnika ”Nezavisnost“.

Preporuke stižu i od pravnika na adresu kolega u sudovima i tužilaštvima.

“U ovom trenutku je moralo odmah da se reaguje tako što će nadležni tužilac dati saopštenje da javnost ima potrebne informacije, ali da budu te informacije takve, da ne krše ničija prava, da budu takve da se ne ugrožava postupak koji će biti vođen, to je izostalo”, napominje Vida Petrović Škero, bivša predsednica Vrhovnog kasacionog suda.

Uputstva važe i za novinare. Stručnjaci smatraju da izveštavanje mora biti profesionalno i ponavljaju da neadekvatno može da uspori oporavak, pre svega onih koji su tragedijom direktno pogođeni.

(RTS)


Ostavite komentar