Sve više stranih radnika u Srbiji – za koje poslove nema dovoljno kadrova i zbog čega

"Dolazi nam hiljadu radnika iz Indije", "stiže 12.000 iz Azije", "Nepalci beru maline i kornišone", "dostavljači hrane iz Kazahstana i Uzbekistana". Svakog dana već nekoliko godina objavljuju se slične vesti, a pravih i tačnih podataka o tome koliko stranaca radi u našoj zemlji nema. 

Precizne podatke o broju stranih radnika u Srbiji ima Nacionalna služba za zapošljavanje koja je i zadužena za izdavanje radnih dozvola i vodi evidenciju.

Mirjana Kovačević ukazuje da podaci na koje se nailazi u medijima kažu da je 2020. godine izdato oko 13.000 radnih dozvola, 2021. skoro duplo više, a za prvu polovinu ove godine više nego za isti period prethodne. 

Ipak, napominje da su brojke u medijima malo preterane, da se radi o velikom broju radnika, ali ne onom koji oni navode. 

Odakle dolaze strani radnici 

Kovačevićeva navodi da u Srbiju najviše dolaze radnici iz Rusije, Kine, Turske iz zemalja u okruženju, a da je glavni razlog pre svega što našoj zemlji nedostaju kadrovi.

Razlozi za to su različiti, pre svega demografska kretanja, odlazak naših građana u inostranstvo, ali i nezainteresovanost stanovništva za obavljanje određenih poslova. 

Kada je reč o regularnim kretanjima u zapošljavanju, korist je velika za budžet. Neregularnosti, kaže, svakako postoje i određene inspekcije u tim slučajevima preduzimaju mere.

Ono što je bitno, ističe, da poslodavci svoje potrebe za inostranim radnicima prijavljuju Nacionalnoj službi za zapošljavanje. 

"Ako na evidenciji nema radnika s našim državljanstvom ili stranaca sa stalnim boravkom onda poslodavcima treba izaći u susret i omogućiti im da angažuju strane državljane", rekla je Kovačevićeva. 

Koji kadrovi nedostaju 

Fokus rada nacionalne službe je da doprinese da mladi ljudi ostanu u zemlji i to čine promovisanjem dualnog obrazovanja. Devedesetih godina je više od milion ljudi radilo u sektoru industrije, a danas oko 493.000.

Prepoznata je potreba da se organizuje 12 regionalnih trening centara koji će omogućiti prekvalifikaciju i dokvalifikaciju domaćeg stanovništva.

"Nemamo kadrova ni sa srednjom stručnom spremom, u oblasti građevinarstva, mašinske, metalske industrije, nedostaju nam vozači, kuvari i konobari u ugostiteljstvu, u poljoprivredi u prehrambenoj industriji", ukazala je Kovačevićeva.

Međutim, dodala je da nam nedostaju i kadrovi s visokim obrazovanjem, inženjeri, mašinski, elektro, građevinski, tehnolozi, biolozi, mikrobiolozi. 

Naglašava da treba da se informišu svi i privrednici kako treba da se angažuju kadrovi iz inostranstva i da se primenjuje postojeći zakonski okvir, jer to doprinosi izgradnji imidža naše zemlje.

Smatra da će i dalje biti potrebe za stranim radnicima posebno na izvođenju građevinskih radova i to zato što među našim stanovništvom nema interesovanja za tim poslovima.  

Oko 30 agencija posrednika se bavi dolaskom stranih radnika, a dolaze i direktno preko firme. Ugovori se najčešće sklapaju na šest meseci do godinu dana. Međutim, nisu samo povremeni poslovi važni za nas i strance 

Posebno je istakla da inicijativa "Otvoreni Balkan" ima za cilj da još više relaksira postojeće regulative u cilju angažovanja zapošljavanja radnika iz inostranstva. 

(Radio-televizija Srbije)

Pošalji komentar
Najnovije iz rubrike