Linta: „Oluja“ je zločin koji traje 27 godina – nema pomirenja dok Hrvatska slavi

Miodrag Linta je naglasio za RTS da je strateški cilj hrvatske vojne akcije "Oluja" bio kompletno fizičko uništenje srpskog naroda s područja Krajine i da ona predstavlja završni čin proterivanja srpskog naroda sa područja današnje Hrvatske.  

"Imamo 250.000 proteranih Srba, više od 2.000 ubijenih ili nestalih i kompletno uništenu imovinu srpskog naroda. Prema podacima izaslanika UN iz maja 1993. godine, samo dve godine pre `Oluje`, s urbanog dela Hrvatske i s većeg dela zapadne Slavonije proterano je najmanje 250.000 Srba", istakao je Linta.

Može li doći do pomirenja

Ukazao je da je "Oluja" zločin koji traje 27 godina i da u Hrvatskoj ne postoji bilo kakva spremnost na suočavanje sa svojom, kako je rekao, zločinačkom prošlošću,  veličaju se ratni zločinci, prećutkuju, marginalizuju, degradiraju i omalovažavaju srpske žrtve.

"Nije moguće pomirenje između Srbije i Hrvatske dok god Hrvatska obeležava zločinačku akciju `Oluja`. I sa takvim pristupom Hrvatske nije moguće govoriti o bilo kakvom pomirenju. Ne postoje snage koje bi se suočile sa svojom genocidnom zločinačkom prošlošću, odbacilo ustašstvo, ideologiju i ustaški pokret", smatra Linta.

Navodi da je 30 godina, od dolaska Tuđmana na vlast, do danas u Hrvatskoj radikalni proces revizije istorije, gde se genocid NDH-a proglašava istinskom državom hrvatskog naroda, ustaški zločinci borcima za slobodu, a najveća fabrika smrti Jasenovac, tretira se kao radni logor.

"Logori za decu u Sisku i Jasrebarskom se smatraju prihvatilištima, i to su sve brojni  primeri koji jasno potvrđuju da Hrvatska nema snage da odbaci ustašstvo, fašizam i da postane jedna moderna evropska država", ocenjuje on.

Posebno ukazuje da je skandalozna odluka da se predsedniku Aleksandru Vučiću zabrani poseta najvećoj fabrici smrti u Drugom svetskom ratu, Jasenovcu.

"Zato je važno da mi kao država donesemo u Skupštini Rezoluciju o zločinu nad Srbima Romima i Jevrejima u NDH i da započnemo jednu sistemsku međunarodno pravnu borbu za priznanje genocida nad srpskim narodom po uzoru na Izrael i Jermeniju. Da odredimo dan sećanja na žrtve i moj predlog je da to bude 10. april kada je osnovana NDH", naglašava Linta.

Kako rešiti sporna pitanja 

Ističe da je važno da posle 27 godina Srbija i Hrvatska govore o otvorenim pitanjima i problemima prognanih Srba i ono, kako, je rekao, malo preostalih u Hrvatskoj, vezano za povratak 40.000 otetih stanarskih prava.

Takođe, dodaje i da potomci 50.000 penzionera potražuju zaostale neisplaćene penzije, da je preko 800.000 otetih katastarskih parcela poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao i dinarska devizna štednja, radni staž, i da je preko 10.000 srspkih kuća minirano.

Mi kao država moramo insistirati na veoma važnom međunarodnom Bečkom sporazumu o sukcesiji koji je ratifikovan u Hrvatskom saboru.

"Mi kao država moramo insistirati na veoma važnom međunarodnom Bečkom sporazumu o sukcesiji koji je ratifikovan u Hrvatskom saboru. To je posebno važan aneks 7,  u kojem se kaže da svim građanima treba vratiti njihova stečena prava koja su imali pre početka rata", rekao je predsednik Saveza Srba iz regiona.

Važno je i pitanje nestalih, a procene su da je 1.100 nestalih srpske nacionalnosti.

"Zamislite jednu državu članicu EU,  koja 27 godina neće da ekshumira posmrtne ostatke iz već poznatih grobnica", ukazuje Linta.  

Navodi i da je posebno vvažno pitanje ratnih zločina i da je konačno došlo vreme da naša država pokreće istrage i podiže optužbe protiv svih odgovornih za masovne zločine nad srbima širom Hrvatske.

Početni korak su, kaže, optužnice protiv četvorice pilota za stradanje srpsih civila na Petrovačkoj cesti.

Celo gostovanje Miodraga Linte možete pogledati u videu. 

(Radio-televizija Srbije)

Pošalji komentar
Najnovije iz rubrike