Koliko je rat uticao na odnose Beograda sa Kijevom i Moskvom
Kada je reč o kineskoj platformi za okončanje rusko-ukrajinskog sukoba, predsednik Zelenski najpre je pozdravio kinesku inicijativu i pozvao kineskog predsednika Si Đipinga o čemu se zvanični Peking još nije oglasio, ali je stav njegovih savetnika Mihaila Podoljaka na tragu izjave koju je dao predsednik SAD Džozef Bajden – da on nije racionalan.
Kada je reč o stavu Ukrajine prema poziciji Srbije o ratu u Ukrajini čuli smo ga u ukrajinskom Ministarstvu spoljnih poslova, gde pozdravljaju pozive Brisela da Srbija uskladi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa politikom EU, i kažu da bi osuda iz Srbije prema agresiji Rusije mogla da bude glasnija.
Srbija je i na početku rata i na godišljicu od početka rata u UN glasala za rezolucije kojima se osuđuje agresija Rusije.
"Ukrajina je pod ruskom agresijom od 2014. godine. Pre godinu dana Rusija je započela potpunu invaziju, napadima na celu Ukrajinu i od tada, Ukrajina plaća još veću cenu za svoju slobodu i postojanje. Ukrajina je predložila mirovni plan, jer verujemo da svaki rat ima diplomatsko rešenje. Zato je predsednik Zelenski u novembru prošle godine objavio mirovnu platformu od deset tačaka, koja bi obezbedila pravedni i trajni mir. Dok razgovaramo, u Kijevu se oglašava sirena da upozori da Rusija napada naš glavni grad. Mir bi trebalo da se postigne, ali za sada ne vidimo da je Rusija spremna za to", kaže za RTS portparol Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine Oleg Nikolenko.
Kada je reč o posredovanju kakvo je u početku pokušavala Turska, Nikolenko kaže da možete da imate i najboljeg pregovarača, ali da Rusija ne želi još da pregovara.
"Turska je partner Ukrajine. Imamo saradnju u mnogim oblastima, ali možete da pronađete najboljeg pregovarača na svetu, ali problem je što Rusija ne želi da pregovara o miru. Turska je igrala glavnu ulogu u pregovorima o izvozu žita iz ukrajinskih luka na svetsko tržište u aziju, Afriku i nadamo se da će Turska i UN osigurati obnovu tog dogovora", navodi Nikolenko.
Ukrajina skeptična kada je reč o nastavku dogovora o izvozu žita
Ukrajina je skeptična i kada je reč o nastavku dogovora o izvozu žita, koji ističe sredinom marta.
"Rusija je nedavno izrazila sumnje u obnovu inicijative i sada je podrivaju. Veoma komplikovana inspekcija plovila se odvija u Bosforskom moreuzu, prethodnih meseci. Veliki broj brodova čeka inspekciju ruske strane, više od 150 vozila. Ako nas pitate, mi smo zainteresovani za obnovu ugovora. Ukrajina je uvek bila garant sigurnosti snabdevanja hranom u svetu i mi osećamo odgovornost i znamo da mnoge države zavise od našeg žita, naročito u Africi, zato želimo da taj koridor nastavi da funkcioniše", objašnjava portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova.
Koje bi ukrajinske luke u tom slučaju bil uključene još se pregovara.
"O tome se razgovara, želimo da povećamo broj luka, da proširimo obim proizvoda. Naravno, to bi bilo veoma značajno za nas, jer Rusija cilja našu infrastrukturu, fabrike, što nanosi veliku štetu našoj ekonomiji", kaže Nikolenko.
Ističe da Ukrajina ne odstupa od podrške teritorijalnom integritetu Srbije, kada je reč o Kosovu i Metohiji.
"Jedan od stubova spoljne politike Ukrajine je poštovanje teritorijalnog integriteta država, kada je reč o Kosovu, kao i o bilo kom drugom delu sveta, važi isti princip. Poštujemo teritorijalni integritet uvek, uključujući i Srbiju", rekao je za RTS Oleg Nikolenko.
U fokusu Moskve deseti paket sankcija EU
U fokusu Moskve danas je deseti paket sankcija EU i analizira se na koga bi i na koji način one sve mogle da utiču. Kada je reč o navodima koji stižu iz Kijeva da je Rusija ostala bez raketa i da ih ne proizvodi, to je danas demantovao zamenik predsednika saveta za nacionalnu bezbednost Dimitri Medvedev.
On je dao intervjuu za časopis Nacionalna odbrana i rekao da je Rusija povećala proizvodnju oružja. Tvrdi i da će koristiti nove tehnologije i da će ih unapređivati tokom proizvodnje naoružanja.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova demantovalo je i da je došlo do tajnih pregovora između Rusije i Ukrajine u Ženevi.
Oni su naveli da se Švajcarska pridružila uvođenju sankcija Rusiji i na taj način izgubila neutralnost i bude pregovarač u jednom takvom procesu.
Kako će se svet odnositi prema ruskim interesima i da nema međusobnog poverenja, za istraživače u Mosvki bilo je jasno još 2008. godine. Nakon rata u Gruziji, podsećaju, svega nekoliko zemalja priznalo je nezivisnost Južne Osetije i Abhazije. Takav odnos videli su i u slučaju Krima.
"U isto vreme, problem je nepostojanje sporazuma između Rusije i NATO-a i Evropske unije. Nepoverenje i politika pogrešnog tumačenja odluka Rusije od strane zapadnih zemalja govori da bi u svakoj situaciji otvorenog vojnog konflikta Zapad zauzeo antiruski stav. Tokom ove specijalne operacije vidimo nedostatak strategijske komunikacije, a ono što nije očekivano jeste apsolutni prekid ekspertske komunikacije. Pre ovih događaja smo uvek imali ekspertske pregovore na drugom koloseku, posle 24. februara 2022. nemamo nikakvo deljenje informacija između našeg ruskog i evroatlanskog sveta. To je razlog koji dovodi do nerazumevanja i nastavka konflikta koji je više od rusko-ukrajinskog konflikta", kaže za RTS Polina Sokolova sa Instituta za ekonomska i politička istraživanja "RANU".
Sukobi u Ukrajini ubrzali su i pritiske oko Kosova i Metohije primećuje se i u Moskvi. Takvo ubrzanje ocenjuju, ne vidimo prvi put.
"Primetili sam to ubrzanje čak i nakon 2014. godine, jer smo i tada videli namere za brzi ulazak Kosova i Bosne i Hercegovine u NATO, u Bosni je to imalo posledice, jer je unutrašnja kriza pokrenuta tim NATO pitanjem. Na Kosovu je ubrzanje ka NATO-u i EU pomognuto od evroatlanskih zemalja i sponzora kosovske nezavisnosti i to je bio ključ za sva brza rešenja. Kako ja to vidim, ubrzanje koje je počelo 2014. gotovo je dobilo završetak 2018. godine kada je pristup bio gotovo potpisan, mi iz Moskve vidimo da je samo evropsko kolebanje dovelo do stopiranja tog plana. Sada vidimo ubzranje za koje mislim da će se završiti poptisivanjem sporazuma, a da će formula biti statusno neutralna za Beograd, jer je tako brza promena za Beograd nezamisliva", objašnjava Sokolova.
Srpsko-ruske odnose, objašnjavaju, već usporavaju neke sankcije.
"Srbija je već uvela neke sankcije. Razumemo geografiju Srbije i strateško opredeljenje ka Uniji i to obavezuje Srbiju da primenjuje neke sankcije a da ih ne objavljuje. Mi smo primetili neke koje se odnose na energente, vojnu saradnju. Saradnju dve zemlje koja je sada malo suspendovana i mislim da će sve više sankcija biti prihvaćeno od strane Beograda, ali se nadam da to neće uticati na rusku politiku prema Kosovu jer što se Rusije tiče neki moralni stavovi nađačavaju čak i međunarodne zakone", ističe Sokolova.
Do sada je Evropska unija uvela Rusiji deset paketa sankcija. One se odnose na ruske zvaničnike, kompanije, njihove saradnike, ali i građane.