Kako da EPS stane na svoje noge, profesor Rajaković za RTS o fenomenu „građanske energije“
Od decembra EPS izvozi struju, a u četvrtak je oboren dnevni rekord – vrednost prodate struje premašila je četiri miliona evra.
Elektroprivreda plasirala je na berzama čak 26,67 gigavat-sati i ponovo kao izvoznik prednjači u regionu.
Profesor Elektrotehničkog fakulteta Nikola Rajaković rekao je, gostujući u Dnevniku RTS-a da je u moru loših vesti, konačno to dobra vest za građane.
"Ovo je odličana vest da je EPS konsolidovao proizvodnju. Više je razloga zašto se to desilo. Kondicija održavanja agregata je podignuta na viši nivo, nema ispada termoelektrana, i rudarski kapaciteti su podignuti na solidan nivo bez obzira na trškoće koje smo imali u prethodnih nekoliko meseci", dodao je Rajaković.
Prema njegovim rečima, EPS može iz svog termoenergetskog dela da proizvodi dnevno preko 3.000 megavata, što je impresivna snaga.
Ukazuje da su dodatne dve stvari značajne – dobra hidrologija, tako da hidorelektrane rade veomja dobro, mogu da izbacuju preko 2.000 megavata dnevno i treća stvar je blaža zima.
Konspolodiacija dug proces
Sve je veći prohod od izvoza struje, u februaru kažu u EPS-u zradili su 21 milion evra, a samo za tri dana marta trećinu tog iznosa. Preduzeće je prošle godine prijavilo gubitak od 73,7 milijardi dinara.
Rajaković kaže da je konspolodiacija dug proces, EPS je bio ozbiljno posrnuo, i ne može preko noći da se oporavi, ali ovo su dobri znaci, ovaj minus reda 600 miliona evra, ako EPS to može da povrati relativno brzo biće dobro.
Ističe da ono što bi trebalo uraditi da EPS stane na svoje noge je da se krene sa investicijama u proizvodne kapacitete.
"Previše je decenija prošlo da nismo izgradili solidne proizvodne kapacitete. Ove godine očekujemo da krene Blok B3 u Kostolcu, i da će iz obnovljivih izvora stizati stotine i stotine megavata u narednim godinama", kaže Rajaković.
O zelenim kilovatima
Evropska unija najvljuje ekspanziju obnovljivih izvora energije. I ove godine je rekordna proizvodnja zelenih kilovata ali i dalje to nije dovoljno.
Odgovarajući na pitanje šta je potrebno da se smanji proizvodnja struje iz uglja, a poveća iz hidroelektrana, vetroparkova i solarnih elektrana, profesor Rajaković kaže da se najpre mora prelomiti sve u glavi.
"Iz glave sve ide, još ima ljudi koji razmišljaju da moramo da se oslanjamo dominantno na fosilana goriva. Ova 2022. je vrlo specifična, sa aspekta energetike stigli smo odavno energetsku tranziciju, prepoznali smo da moramo menjati energetiku, jer oslanjanje na fosilna goriva nije dovoljno, moramo prelaziti i na obnovljive izvore energije", podvlači Rajaković.
Dalje navodi da se na energetsku tranziciju dodala kovid kriza, eksplozija cena, diktirana cenama gasa u Evropi i konačno prošle godine krenuo je rat u Ukrajini.
Ta energetika nije ona koju znamo od pre pet godina, rekao je Rajaković i ukazao da se desilo da proizvodnja iz gasa pada, a proizvodnja iz sunca i vetra je krenula, i prvi put u 2022. godini u Evropi imamo 22 posto proizvodnje iz vetroelektrana i solarnih elektrana električne energije, ove dve tehnologije postaju prve tehnologije, iza toga ide gas, ugalj i nuklearke.
Fenomen građanske energije
"Imamo sliku dekarbonizacije, a pored dekarbonizacije moramo ukazati na decentralizaciju proizvodnje električne energije, to je fenomen građanske energije. U Srbiji je to krenulo, ali mora daleko više", rekao je Rajaković.
Treći fenomen je da mreža postane pamenta – digitalizacija, nećemo ništa uspeti da uradimo ako ne podižemo mrežu i ne upravljamo efikasno sa svim resursima, objasnio je Rajaković.
Ponuda i tražnja struje, kakve su cene
Rajaković je rekao da je analiza velikoprodajnog tržišta u Evropi vrlo suptilna i mogu se mnogi zaključci izvući – prvi zaključak kada gledamo prošlu godnu je eksplozija cena, u prethodnim decenijama bili smo navikli na cene između 40 i 50 evra po megavat-satu.
"Rastu dramatično cene električne energije, stizali su vrhovi i preko 700 evra po megavatsatu, deset puta veće od osnovnih cena, posle je Evropa ograničila – makismalna cena na berzama je 180 evra po megavatsatu, standardne cene zadnjih nekoliko sedmica su 150, 160, 170 – to su te cene koje viđamo, tri i po puta u proseku veće od prethodnih", objasnio je profesor.
"Prošla godina generalno i blaga zima – kada se gleda tromesečje 2021. i tromesečje 2022. pala je potrošnja u celoj Evropi oko 7 procenata. Imamo vrlo visoke cene električne energije, onaj ko ima megavat-sat, ko ume da proizvede megavat-sat taj je značajn faktor na tržištu i on ostvaruje profit, to radi ESP sada", zaključio je profesor Rajaković.