Đerlek za RTS: Sa zdravljem nema igre, proveravamo celu vakcinalnu kartoteku na teritoriji Srbije

Od 12 obolelih od malih boginja, devet nije vakcinisano MMR-om, mlađi su od dve godine, a tri odrasle osobe imaju nepoznati i nepotpuni vakcinalni status.

Mirsad Đerlek kaže da je očito da nemamo željeni obuhvat vakcinacije, ali da 2017. i 2018. godina, kada je od malih boginja preminulo 16 osoba, treba da nam budu upozorenje.

"Očito da mi nemamo željeni obuhvat vakcine i ono što se desilo 2017. i 2018. godine je teško i izgovoriti, a kamoli zamisliti da nam se ponovi. Uvek je to nešto što nas podseća da moramo biti obazrivi kako nam se ne bi ponovilo", poručuje Đerlek.

Ističe da su pooštrene epidemijske mere i kada je reč o prijavljivanju sumnjivih slučajeva, ali i kada je u pitanju dijagnostika.

"Proveravamo celu vakcinalnu kartoteku na teritoriji Srbije i u nekim okruzima imamo uspeha, a u nekima nažalost nemamo", dodaje Đerlek.

Ukazuje da je važno uticati na svest roditelja da moraju da pokažu veću odgovornost prema svojoj deci.

"Bez obzira na sve priče koje se čuju o autizmu, koje mogu biti prevara veka u medicinskom smislu. Sa druge strane, ova priča iz 2017. i 2018. godine je zastrašujuća i ne smemo dozvoliti da nam se ponovi", poručuje Đerlek.

Navodi da se mora poštovati Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

"Mi ćemo morati da pojačamo rad naših inspekcijskih službi. Zaista ja razumem da ponekad se odloži primanje vakcine zbog neke akutne respiratorne infekcije, ali moramo ući u te vrtiće i videti da li zaista svi mališani imaju opravdanje zašto nisu primili vakcine. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti nas obavezuje da ne može da se upiše dete u te ustanove ako nije vakcinisano", obajšnjava Đerlek.

Ukazuje da moramo ponekad biti rigorozniji kako bismo sačuvali zdravlje naše dece.

Pedijatar je dužan da obavesti inspekciju Ministarstva zdravlja ukoliko neki roditelj odbije neosnovano da vakciniše svoje dete, a na pitanje da li je bilo pokretanja prekršajnih postupaka protiv roditelja, Đerlek kaže da jeste.

"Ja tu ne isključujem niti lišavam odgovornosti naše lekare. Mislim da lekari moraju više razgovarati i upozoravati roditelje o nevakcinisanosti dece. U toj primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u tom prvom kontaktu moraju biti malo uporniji lekari i upozoravati roditelje na posledice koje mogu da se dese", dodaje Đerlek.

Ima i lekara koji u javnosti iznose antivakserske stavove, a Đerlek kaže da je na sreću manji broj njih, ali su nekako uporniji.

"Ta priča koju oni plasiraju nekako se više lepi narodu, nego ono što mi non-stop apelujemo da ljudi vakcinišu svoju decu zato što treba verovati nauci i vakcinama koje su već 200 godina prisutne i spasile su milione života", navodi Đerlek.

Govoreći o tome da li je moguće sada vakcinisati decu od 5 do 15 godina, kako bismo dostigli kolektivni imunitet, Đerlek kaže da "nećemo birati način da zaštitimo zdravlje dece".

"Zdravlje dece, životi dece su u pitanju i zato i radimo proveru vakcinalne kartoteke na nivou cele države i izričito ćemo tražiti da se poštuje Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti", ističe Đerlek.

Protiv 43 lekara antivaksera 2018. godine podnete su prekršajne prijave. Đerlek kaže da je potreban timski rad.

"Ne može Ministarstvo raditi svoj posao odlično, ‘Batut’ takođe, a da oni koji treba da kažnjavaju gledaju kroz prste i zastari predmet. Kada su u pitanju zdravlje i životi ne samo dece nego i odraslih, moramo timski nastupati, sa zdravljem nema igre i tu moramo biti vrlo ozbiljni", zaključuje Đerlek.

O nestašici antibiotika: Nema mesta panici 

Još jedna velika tema je nestašica antibiotika u apotekama. Još pre Nove godine upozoravano je da nema dovoljno sirupa na bazi penicilina za decu.

Đerlek apeluje da nema mesta panici. Ističe da se desila nestašica u decembru dva, tri dana, kao i da ima zamenskih lekova.

"U ‘Galenici’ koja proizvodi ‘sinacilin’ je došlo do zastoja u proizvodnji, ali smo imali zamenske lekove ‘amoksiklav’, ‘panklav’. Nije bilo totalne nestašice i u ovom trentku je najvažnije smiriti roditelje", poručuje Đerlek.

Ističe da ljudi prate šta se dešava u Italiji i Španiji i u panici stvaraju zalihe.

"Potpuno je različit način snabdevanja i nabavljanja lekova kod nas, mi to nismo imali čak ni u vreme kovida i pre kovida. Tako da zaista mogu roditelji da budu mirni", naglašava Đerlek.

Ističe da je kontaktirao i Agenciju za lekove i medicinske sredstva, već od sutra, najkasnije do ponedeljka, sirup "ospamoks" može da se očekuje u apotekama.

Na pitanje roditelja da li su zamenski lekovi jednako dobri, Đerlek objašnjava da jesu.

"Dešava se da roditelj dođe u apoteku i pita imate li ‘sinacilina’ koji se najviše propisuje, oni kažu da nemaju i roditelji se vrate. Zamilio bih ih apotekare da kažu da imaju zamenske lekove", dodaje Đerlek i kaže da roditelji mogu da odu kod lekara i traže recept za neki zamenski lek.

O epidemiji tuberkuloze: Nije stid biti bolestan

Epidemija tuberkuloze u Novom Pazaru proglašena je pred novogodišnje praznike, jer je zaraza dijagnostikovana kod šestoro dece školskog uzrasta. Naknadno, bolest je otkrivena kod još troje dece. Od njih devet troje je na lečenju u Beogradu.

Đerlek kaže da su to uglavnom prodični slučajevi gde zaraženi roditelji prenesu na decu i u jednoj porodici bude pet, šest slučajeva.

"Ono što je dobro je da su trenutno svi pacijenti koji su zaraženi pod terapijom i da su stabilni", naglašava Đerlek.

Poručuje da je vrlo teško u ruralnim predelima gde je tabu tema govoriti i o drugim bolestima, ali i o tuberkulozi.

"Ponovo moramo raditi na podizanju svesti i reći ljudima da nije stid biti bolestan, što pre stignu do lekara i leka onda tim pre i do izlečenja", zaključio je Đerlek.

(Radio-televizija Srbije)

Pošalji komentar
Najnovije iz rubrike